Božić se u različitim dijelovima svijeta slavi na najrazličitije načine. Dok u Hrvatskoj ovaj blagdan obilježava miris pečene purice, kolača i bora, negdje drugdje običaji izgledaju potpuno drugačije, ponekad zabavno, ponekad pomalo zastrašujuće.
U Japanu se, na primjer, Božić povezuje s prženom piletinom – obitelji je naručuju tjednima unaprijed, a blagdani bez tog specijaliteta gotovo da ne postoje. U Norveškoj se na Badnjak skrivaju metle jer se vjeruje da ih vještice i zli duhovi kradu za letenje, dok u Češkoj neudane djevojke bacaju cipele preko ramena; ako vrh pokazuje prema vratima, brak je blizu.
U Njemačkoj Krampus, zastrašujući demon, šeta ulicama i plaši prolaznike, dok Ukrajinci svoja božićna drvca ukrašavaju paukovim mrežama, simbolom sreće i blagostanja. U Španjolskoj se u jaslice stavlja figurica čovjeka koji obavlja nuždu, što donosi sreću i plodnu godinu. Na Islandu postoji legenda o Jólakötturinn, divovskoj božićnoj mački koja jede djecu koja ne dobiju novu odjeću.
Austriji i Šveđani također imaju neobične običaje: u austrijskim selima mladići oblače kostime Krampusa i hodaju ulicama sa šibama tukući prolaznike, dok u Švedskoj svake godine postavljaju ogromnu slamnatu kozu, koju poslije zapale. Finska na Badnjak prakticira posjet sauni radi pročišćenja tijela i duha, a u Čileu obitelji provode Božić na groblju, uz svijeće i glazbu u spomen na preminule.
Na Filipinima božićna sezona počinje već u rujnu i traje mjesecima, a Švicarci obilaze kuće udarajući štapovima i zvoneći za sreću. U Novoj Škotskoj, u Kanadi, za obiteljski ručak jede se jastog, dok u Venezueli djeca dolaze na jutarnje mise rolajući se, a neke se veže koncem za nožni palac kako bi ih se “povuklo” do crkve.
Ovi običaji pokazuju na koliko različitih načina ljudi širom svijeta obilježavaju Božić. Od spaljivanja slamnatih koza u Švedskoj, preko rolanja do crkve u Venezueli, do legende o Jólakötturinn na Islandu, božićni običaji su raznovrsni, smiješni i često potpuno neočekivani.
