Drveni pravoslavni križ iznad uvale Malin na otoku Pagu obnovljen je, a dvojica muškaraca koji su sudjelovali u radovima objavila su snimku na društvenim mrežama. Jedan dolazi iz Beograda, a drugi iz Banje Luke. Navode da je križ postavljen u spomen na srpske žrtve iz Drugoga svjetskog rata te da ga je trebalo obnoviti zbog oštećenja uzrokovanih solju i vjetrom.
“Pomaže Bog, braćo i sestre! Evo Momčila iz Beograda i mene iz Banje Luke. Nalazimo se na Pagu, iznad uvale Malin, gdje smo postavili časni krst kako bismo se pomolili našim svetim novomučenicima”, poručio je jedan od njih u videosnimci.
Uz prikaz radova, muškarci su pozvali građane da financijski podupru Udruženje građana “Jadovno 1941.” iz Banje Luke. Prikupljenim novcem žele održavati postojeća obilježja, nastaviti terenska istraživanja i postavljati nove križeve na lokacijama za koje smatraju da su mjesta stradanja.
‘Postavljamo nove križeve’
“Da radimo dalje, da tražimo druge jame, postavljamo nove križeve te sve objavljujemo na našoj stranici i društvenim mrežama. Nas dvojica i još nekolicina nas sve to radimo volonterski i sami pokrivamo troškove”, poručili su, prenosi Slobodna.
Prema njihovim navodima, na tom je području dosad postavljeno deset križeva. Donacijama žele osigurati njihovo održavanje i nastaviti aktivnosti povezane s obilježavanjem mjesta stradanja.
Udruženje građana “Jadovno 1941.” osnovano je 2010. godine, a sjedište mu je u Banjoj Luci. Riječ je o nevladinoj i neprofitnoj organizaciji koja se, prema vlastitim navodima, bavi prikupljanjem povijesne dokumentacije i istraživanjem stradanja Srba tijekom Drugoga svjetskog rata, s posebnim naglaskom na kompleks logora Gospić, Jadovno i Pag.
Udruga organizira komemoracije i terenska istraživanja te se zalaže za obilježavanje lokacija povezanih sa stradanjima. Na njezinu je čelu Dušan Bastašić, stomatolog koji u javnim nastupima često govori o stradanju Srba na području Hrvatske tijekom Drugoga svjetskog rata.
Njegovi istupi izazivali su polemike, osobito kada je riječ o procjenama broja žrtava i tvrdnjama o novim mjestima stradanja. Te navode potrebno je promatrati u kontekstu povijesnih izvora i znanstvenih istraživanja, uz razlikovanje dokumentiranih činjenica od procjena i interpretacija pojedinaca.
Bastašić je u jednom od gostovanja na srbijanskoj televiziji RAS govorio o početku Domovinskog rata, svojem boravku u Zagrebu i odlasku iz Hrvatske nakon vojno-redarstvene operacije Oluja.
Tom je prilikom ustvrdio da se u bivšoj Jugoslaviji prešućivalo stradanje Srba, a događaje iz 1945. i 1995. godine usporedio je iznoseći vlastito viđenje tih povijesnih razdoblja.
“Tada smo postupili potpuno drugačije nego 1945. godine. Ja sam bio u Zagrebu te smo se na vrijeme sklonili iz većih gradova. Ondje gdje smo bili u većini, pružili smo organizirani otpor”, izjavio je Bastašić.
