Pitanje mjesta i načina pokopa osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ubrzano prerasta u novu političku i diplomatsku krizu. Njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svojoj analizi postavlja pitanje hoće li rasprave u Beogradu oko Mladićeve sahrane prerasti u otvoreni skandal.
Povod za raspravu dale su izjave iz samog političkog vrha i pravosuđa. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izjavio je za jednu bosanskohercegovačku televiziju: “General Mladić je general i protokol je poznat. Ono što Mladiću pripada kao generalu bit će sigurno ispoštovano”. Ova je izjava u javnosti i medijima protumačena kao najava državnog ispraćaja.
Unatoč protokolarnim najavama, konačna odluka ostaje u rukama samog vrha države. Njemački list naglašava kako u Beogradu samo jedan čovjek odlučuje hoće li država na bilo koji način sudjelovati u organizaciji – predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se na samom početku držao suzdržano.
Kontroverze oko mjesta ukopa i zahtjeva Haškom tribunalu
Objavljeno je da se Vučić tjedan dana prije Mladićeve smrti pisanim putem obratio Haškom tribunalu sa zahtjevom da se zatvorenik prebaci u bolnicu u Srbiji, no taj je zahtjev odbijen. FAZ navodi kako je gotovo isključeno da će Mladić biti sahranjen u Bosni i Hercegovini. Ne samo da bi u zemlji njegovih najvećih zločina iz političkih razloga bilo nemoguće podići spomen-grob njemu u čast, već to vjerojatno ne bi bilo ni u skladu sa željama obitelji.
Prema navodima srbijanskih medija, Mladić je izrazio želju da bude pokopan pored svoje kćerke, koja je 1994. godine u 23. godini života izvršila samoubojstvo. List dodaje kako je u Srbiji posljednjih godina indirektno potican kult njegove ličnosti, uz negiranje i umanjivanje zločina.
Kao primjer navodi se mural u centru Beograda koji je tjednima bio pod zaštitom državnih institucija, kao i reakcija nogometnog kluba Crvena zvezda. Srpski rekorder po broju titula objavio je na društvenim mrežama njegovu fotografiju uz poruku: “Generale, vječna slava i hvala”.
Paralele s Miloševićem i izostanak suočavanja s prošlošću
Njemački list podsjeća da se sličan kult njeguje i u Republici Srpskoj, pri čemu se posebno ističe Milorad Dodik, koji pokazuje bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i američkim pokretom MAGA. Situacija u kojoj se Beograd trenutno nalazi uspoređuje se s onom nakon smrti Slobodana Miloševića 2006. godine u Hagu.
Tadašnje proeuropsko vodstvo na čelu s Borisom Tadićem tražilo je način da spriječi stvaranje mjesta hodočašća velikosrpskog nacionalizma, pa je Milošević na kraju, uz posebno odobrenje, sahranjen u vrtu obiteljske kuće u Požarevcu.
FAZ zaključuje kako se Mladić do samog kraja nije pokajao, jednako kao i većina optuženika pred Haškim tribunalom. Zbog toga je malo vjerojatno da će njegova smrt potaknuti otvorenu raspravu u srbijanskom društvu o zločinima počinjenim devedesetih godina.
