Predsjednik Mosta Nikola Grmoja u utorak je u Zagrebu predstavio Deklaraciju o tehnoetici i antitotalitarizmu kojom stranka definira etički okvir za razvoj tehnologije i umjetne inteligencije te se zalaže za zaštitu ljudskog dostojanstva u digitalnom prostoru, prenosi Hina.
Grmoja je istaknuo da Most time postaje prva hrvatska politička stranka koja sustavno i etički pristupa razvoju tehnologije, napominjući da je deklaracija izrađena još u siječnju ove godine, ali da su je odlučili predstaviti sada jer, kako je rekao, “najveći svjetski vjerski i moralni autoritet kroz encikliku progovara o tome.”
Politički tajnik Mosta Branimir Pervan istaknuo je da tehnologija mora biti u službi čovjeka, a ne sama sebi svrha. Upozorio je na opasnosti od državne kontrole i koncentracije moći, na izloženost djece sustavima umjetne inteligencije u obrazovanju koja prema preliminarnim istraživanjima može stvoriti kognitivni dug, te na “outsourcing” etičnih odluka strojevima.
“Preliminarna istraživanja pokazuju da prerana izloženost umjetnoj inteligenciji mozgu u razvoju narušava razvoj djeteta”, rekao je Pervan.
Deklaracija utvrdila sedam načela tehnoetičkog djelovanja
Predsjednik Mostovog Savjeta za tehnoetiku i antitotalitarizam Luka Goleš Babić, upozorio je na opasnosti tehnokratske paradigme i pozvao na promišljanje o slobodi u digitalnom društvu.
“Pitanje je jesmo li u stanju ostaviti ChatGPT i slične sustave velikih jezičnih modela i sami pisati svoje tekstove. Ako nismo, onda smo na neki način ovisni o tim tehnologijama, odnosno podređeni njima”, rekao je.
Podsjetio je na prijedlog takozvane “chat-control” regulative EU koja bi državnim vlastima omogućila pristup svim privatnim porukama građana na digitalnim platformama, što je označio kao ozbiljnu prijetnju privatnosti.
Deklaracija utvrđuje sedam načela tehnoetičkog djelovanja: primat ljudskog dostojanstva, nepovredivost privatnosti, transparentnost tehnoloških sustava, očuvanje ljudske svijesti i etičke prosudbe, odbacivanje tehnokratske dominacije, personalistički pristup znanosti i tehnologiji te očuvanje slobode javnog govora.
Između ostalog zahtijeva uvođenje zakonskih odredbi koje ograničavaju masovni nadzor i profiliranje građana, obaveznu etičku reviziju algoritama odlučivanja te zabranu primjene umjetne inteligencije za bihevioralno upravljanje i prediktivno sankcioniranje. Protivi se i implementaciji centraliziranih sustava digitalnog identiteta te zahtijeva zaštitu ne-digitalnih sredstava plaćanja.
Grmoja zagovara referendum o zaštiti gotovine i posebnu izbornu jedinicu za Hrvate u BiH
Na pitanje novinara o referendumu o zaštiti gotovine koji Most priprema, Grmoja je odgovorio da je ta inicijativa dio šire teme deklaracije.
“Kada imate u svom džepu 20 eura, nitko ne treba odobriti hoćete li vi svoj novac potrošiti”, rekao je, upozorivši da digitalno plaćanje podrazumijeva odobrenje treće strane. Za referendum Most treba 5.000 volontera, a Grmoja je podsjetio da je stranka jedina u povijesti Hrvatske uspjela prikupiti 400.000 potpisa u 14 dana.
Kao konkretan primjer digitalnog financijskog nadzora naveo je slučaj suca koji je izdao nalog za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, a kojemu su američki subjekti blokirali svu imovinu.
Na pitanje o inicijativi Domovinskog pokreta za posebnu izbornu jedinicu za Hrvate u BiH, Grmoja je rekao da je tu poziciju zagovarao godinama te da će je podržati ako bude predložena u Hrvatskom saboru. “Nije mi važno tko je nešto predložio, nego ide li to u interes hrvatskog naroda”, rekao je.
