Desetljeća su prošla, tehnologija se promijenila gotovo do neprepoznatljivosti, ali pogled na naslagana drva pred kućama u Ravnim kotarima i Bukovici govori da neke navike teško nestaju.
HTV-ova reportaža o tome kako se ljudi u ovom dijelu Dalmacije pripremaju za hladnije mjesece počinje prizorom koji današnjim generacijama gotovo zvuči nestvarno. Starija stanovnica prisjeća se vremena kada nije bilo ni motornih pila, ni dostave ogrjeva, ni centralnog grijanja. Drvo se iz prirode donosilo – na leđima.
– Prije smo mi nosili brime i do zemlje se slegle. Ovo je sada tek toliko da si se uprtija. Kad bi se uprtile, kilometrima bi na leđima drva kući nosile – prisjeća se.
Put je vodio u brdo, često i dva kilometra od kuće.
– Svaki dan, svako jutro čim svane, u brdo i brime drva na kosti, da bi dicu ugrija. I sve se ručno siklo – govori.
Na pitanje jesu li muškarci na isti način nosili ogrjev, odgovor je kratak.
– To je bio ženski posao.
Upravo ta rečenica možda najbolje oslikava koliko se život na selu promijenio. Ono što je nekoć podrazumijevalo sate teškog fizičkog rada danas odrađuju motorne pile, traktori, prikolice i kamioni.
„Probali smo druge solucije, ali na kraju – drva“
Promijenio se način na koji drvo dolazi do kuće, ali ne nužno i gorivo kojim će se ona zagrijati.
Na kamenitom području Bukovice sugovornici HTV-a uvjereni su da drvo još dugo neće nestati iz svakodnevnog života.
– Probali smo neke druge solucije, ali na kraju se jedino možemo ugrijati s drvima.
Drvo ovdje nije samo energent za dnevni boravak. Toplina vatre potrebna je i u pušnicama, gdje dim daje završni pečat pršutu, slanini i drugim proizvodima koji su desetljećima sastavni dio života dalmatinskog zaleđa.
Jedan od sugovornika gotovo filozofski sažima odnos čovjeka, kamena i vatre:
– Ovaj kamen jedino drvo može ugrijati.
A drvo, unatoč tome što se često smatra jednostavnijim i dostupnijim energentom, više nije ni tako jeftino. HRT je ovih dana iz Knina izvijestio da se bukva ondje prodaje oko 85 eura po „metru“, paleta oko 160 eura, a vreća peleta oko šest eura. Lokalni prodavači procjenjuju da bi za deset metara kvalitetnog drva, koliko prema njihovoj računici može biti dovoljno jednom kućanstvu za sezonu, trebalo izdvojiti i do 900 eura.
Od sjekire do solarne elektrane
Samo nekoliko desetljeća nakon vremena kada se ogrjev kilometrima nosio na leđima, na dalmatinskim krovovima odvija se potpuno drugačija priča.
Jedan od sugovornika HTV-a, Dalibor, odlučio je velik dio svojih energetskih potreba pokriti suncem. Kaže da mu je godišnji trošak električne energije dosezao oko 4.000 eura, a na krovu sada ima dva solarna postrojenja.
Investicija je, prema njegovim riječima, iznosila oko 35.000 eura.
– Povrat bi trebao biti za osam do deset godina, s time da mi je nakon toga sve besplatno – kaže.
Njegov primjer uklapa se u trend koji je u Hrvatskoj ove godine postao iznimno vidljiv. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost početkom rujna otvorio je poziv vrijedan 38 milijuna eura za obnovljive izvore energije u obiteljskim kućama. Interes je bio toliki da je poziv privremeno zatvoren nakon što su zaprimljene čak 9.320 prijave. Građani su tražili potporu za oko 8.300 fotonaponskih elektrana, 1.324 dizalice topline te 1.460 baterijskih sustava. Fond navodi i da je kroz prethodne programe već sufinancirana ugradnja oko 15 tisuća fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj.
Za fotonaponske elektrane na posljednjem pozivu moglo se dobiti do 6.000 eura, za dizalice topline do 6.250, a za baterijske sustave do 5.600 eura.
Netko drva, netko plin
No ne postavlja svatko panele na krov.
Ivanov izbor je plin. Za sezonu grijanja procjenjuje da će mu trebati nešto manje od dvije tone. Prati i cijenu energenta te u HTV-ovu prilogu govori o najavama novog poskupljenja.
Upravo su cijene energenata posljednjih godina postale jedan od glavnih razloga zbog kojih kućanstva sve pažljivije računaju kako će se grijati.
Država i ove jeseni nastavlja intervenirati. Vlada je 10. rujna usvojila novi paket mjera, prema kojem će se subvencije za električnu energiju, plin i toplinsku energiju primjenjivati od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. Vlada navodi da će prosječni mjesečni račun za električnu energiju uz mjere iznositi 43,33 eura, dok bi bez njih bio 58,25 eura.
Koliko je grijanje veliko pitanje za europska kućanstva pokazuje i Eurostat. Prema najnovijim podacima za 2024., čak 61,5 posto ukupne energije potrošene u kućanstvima Europske unije odlazilo je upravo na grijanje prostora. Obnovljivi izvori i biogoriva činili su 22,8 posto ukupne kućne potrošnje energije.
Dalmacija se grije šaroliko
Tako se danas na relativno malom području može vidjeti gotovo cijela povijest grijanja.
Negdje još pucketa drvo u staroj peći. Negdje su nekadašnje kotlovnice na loživo ulje zamijenili peleti. Drugdje rade klima-uređaji i dizalice topline, netko je ostao vjeran plinu, a na sve većem broju krovova sunce proizvodi struju.
Ipak, u selima Ravnih kotara i Bukovice najstariji energent i dalje ima posebno mjesto.
Nekoć se do njega dolazilo sjekirom i vlastitim leđima. Danas motorkom, traktorom ili dostavom do kućnog praga. Promijenio se gotovo cijeli proces, ali ne i osjećaj koji mnogi stanovnici dalmatinskog zaleđa opisuju jednostavnom rečenicom – nema topline kao one iz peći na drva.
Zato će, kada stignu prvi pravi hladni dani, na krovovima gradskih i prigradskih kuća raditi solarne elektrane, dizalice topline i klima-uređaji, a po selima će iz brojnih dimnjaka ponovno zamirisati dim.
Od brima drva na leđima do fotonaponskih panela na krovu prošlo je nekoliko generacija. Cilj je, međutim, ostao potpuno isti – ugrijati kuću i dočekati zimu na toplom.
Moja reakcija na članak je…
