Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poništio je postupak javne nabave za uklanjanje i zbrinjavanje oko 650 tona otpada smještenog u velikim vrećama na području bivšeg poljoprivrednog kombinata PPK Velebit u Gospiću. Do poništenja je došlo nakon što je Tabak grupa, koju je Fond početkom rujna odabrao za taj posao, tijekom zakonskog roka mirovanja povukla svoju ponudu. S obzirom na to da je jedina preostala ponuda zajednice ponuditelja CE-ZA-R i Saubermacher-TS već bila ocijenjena neprihvatljivom jer je znatno premašila procijenjenu vrijednost i osigurana sredstva, postupak je službeno obustavljen, a CE-ZA-R, podsjetimo, predstavlja najveću sastavnicu C.I.O.S. grupe koju kontrolira Petar Pripuz.
Tabak grupa prethodno je bila odabrana za posao vrijedan 357.500 eura bez PDV-a, odnosno 446.875 eura s PDV-om, dok je procijenjena vrijednost nabave iznosila 400.000 eura bez PDV-a. S druge strane, zajednica ponuditelja predvođena CE-ZA-R-om ponudila je 578.500 eura bez PDV-a, odnosno 723.125 eura s PDV-a, što je Fond odbio kao previsoko. Plan sanacije izazvao je snažnu pobunu i najave prosvjeda stanovnika Zaprešića zbog mogućnosti da se gospićki otpad dovede u njihov grad, nakon čega je direktor tvrtke Ivan Tabak izjavio da se otpad neće obrađivati u Zaprešiću. “Tražit ćemo da nam se dozvoli sanacija na licu mjesta. Ako odbiju, onda odustajemo od ugovora”, izjavio je tada Tabak, što je sada i realizirano službenim povlačenjem ponude.
Valja napomenuti da se propali postupak odnosio na manji dio otpada zapakiranog u big bag vreće, uglavnom plastiku i ostatke mehaničke obrade, dok Fond za uklanjanje oko 4500 tona rasutog otpada na istoj lokaciji tek vodi zaseban postupak procijenjene vrijednosti 4,72 milijuna eura bez PDV-a, na koji su se također javili Tabak grupa i CE-ZA-R. U međuvremenu, situaciju dodatno usložnjavaju alarmantni nalazi USKOK-ovih vještačenja s početka kolovoza i rujna za lokaciju u Bilajskoj ulici, gdje je utvrđeno oko 37.000 tona miješanog otpada uz prisutnost opasnih svojstava ekotoksičnosti, teških metala poput bakra, olova i antimona, ali i opasnih PFAS spojeva poznatih kao “vječne kemikalije”, čija je najviša koncentracija nizvodno iznosila 200,5 nanograma po litri.
Implikacije propale sanacije i daljnji koraci nadležnih institucija
Vještaci su upozorili da odlagalište predstavlja vrlo vjerojatan izvor širenja onečišćenja u podzemne vode, a dodatne analize otkrile su i prisutnost mikroplastike s izmjerenih 737 mikrograma polistirena po litri vode, premda dosadašnja istraživanja potvrđuju da stanovnici Gospića tim opasnim koncentracijama nisu bili izloženi putem javnog vodovoda.
Propast prve faze sanacije u Gospiću otvara ozbiljna pitanja o dinamici i učinkovitosti rješavanja nagomilanog ekološkog problema koji već mjesecima potresa javnost. Dok se država i nadležni Fond suočavaju s administrativnim preprekama, povlačenjem ponuđača i visokim financijskim ponudama, lokalna zajednica i dalje strahuje od posljedica koje zapušteni otpad ostavlja na okoliš.
Stručnjaci i dalje inzistiraju na hitnoj potrebi cjelovitog rješenja i sustavnog monitoringa podzemnih voda, osobito u svjetlu potvrđenih nalaza o prisutnosti teških metala, PFAS spojeva i mikroplastike. Bez jasnog plana i stabilnih izvođača radova, daljnje odgađanje sanacije moglo bi dodatno povećati rizik od širenja ekološkog zagađenja u širem gospićkom regionu.
