– Ne mogu zaspati, cijelu noć se prevrćem po krevetu pa pogledam kroz prozor sobe, kad ono uštap! I tako je svaki put, kad sjaji najjače, nema sna.
Ovo je uobičajena ‘žalopojka‘ mnogih nesuđenih spavača koji probdiju noći uoči i tijekom najsjajnije faze Mjesečeve svjetlosti. Otežano uspavljivanje, plitak i istrzan san pa posljedičan umor i pad energije tijekom radnog dana simptomi su koji se ponavljaju s mjesečevim mijenama koje mnogima od nas remete san i stvaraju nervozu, a utječu i na promjene plime i oseke mora i oceana.
Znanstvenih istraživanja na temu tonde i spavanja gotovo da i nema. Neki stoga smatraju da je povezanost punog Mjeseca i nesanice mit, baš kao i legenda da se po šiloku ne donose nikakve važne odluke.
Koliko je uopće utemeljena priča o uštapu koji ometa noćni mir, pitali smo dr. Bernardu Hajdić, specijalisticu psihijatrice i voditeljicu Odjela za prihijatriju Opće bolnice Dubrovnik:
– Sve na ovom svijetu je povezano, i tjelesno i duhovno i duševno, pa je tako i čovjek neraskidivo povezan sa svojom okolinom. Normalno da neke izvanjske stvari utječu na njega. Puni Mjesec svakako utječe. Nama spavanje regulira melatonin koji se izlučuje kad je tama. Vjerojatno i zbog te pojačane osvjetljenosti kod punog mjeseca dolazi do poremećaja spavanja. Ima to utjecaja i na tekućinu, a poznato je da smo svi mi većim dijelom – tekućina – kaže psihijatrica, pa objašnjava kakav je mehanizam uspavljivanja:
– Puni mjesec utječe na kvalitetu sna, točnije utječe na izlučivanje melatonina, hormona koji se izlučuje u mozgu u epifizi, a regulira našu bioritmiku, točnije odnos spavanja i budnosti. Izlučivanje melatonina događa se kad zavlada mrak, a kad tog jakog mraka nema zbog punog mjeseca, hormon se vjerojatno u manjoj mjeri luči, što onda utječe na kraće spavanje i lošiju kvalitetu sna. Utjecaj uštapa različit je za različite osobe. Kad propišemo melatonin, kod nekih pacijenata vidljiv je značajan pomak nabolje, a kod nekih uopće nema nikakav utjecaj ako ima poremećaj sna nevezan za puni mjesec. Osjetljivost na njega je individualna – ističe dr. Hajdić.
Na upit kako se zaštititi od nepovoljnog utjecaja izvana tijekom spavanja, sugovornica otkriva:
– Navlačenje zavjesa i zatvaranje persijana svakako pomaže u smanjenju utjecaja mjesečeve svjetlosti. Spavanje u tami, bez ikakvih svjetlosnih onečišćenja, osobito ‘ekranskog‘ plavog svjetla, mobitelnog ili televizijskog, u smislu higijene sna od izuzetne je važnosti. I inače moramo maknuti mobitel iz naše blizine, iako svi imamo loše navike nošenja uređaja u krevet. Morali bismo steći naviku i odmaknuti pametne telefone sat ili dva prije spavanja od sebe. To je tzv. proces higijene sna. Spavanje u mraku od velike je pomoći pri postizanju čvršćeg i dubljeg sna, a time i kvalitetnijeg – veli dr. Bernarda Hajdić.
Zanima nas i je li se stručnjakinja u praksi susretala s ovom vrstom ‘anomalije‘ sna?
– Čujte, smetnje sna svakako su prva vidljiva manifestacija mnogih psihijatrijskih poremećaja. I ne mislim pritom na smetnje kod punog mjeseca, ako se koji put na njih reagira, ljudi se nama zbog toga ne javljaju. Ali oni koje konstantno muči poremećaj sna su druga priča. Iza toga se može kriti i depresivnosti i anksioznost, to je svakodnevica u našoj ambulanti – zaključuje voditeljica Odjela za psihijatriju Opće bolnice Dubrovnik.
