Sve učestalije lažne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u školama na području Hercegovačko-neretvanske županije i Tuzlanskog kantona ponovno su uznemirile učenike, nastavnike i građane. Scenarij je gotovo identičan kao i prethodnih godina. Iako se i ovaj put radilo o lažnim dojavama, policijske snage morale su angažirati značajne ljudske i financijske resurse kako bi osigurale sve objekte.
Svaka nova dojava o bombi u školama izaziva strah i nesigurnost, posebno među učenicima. Policija je odmah reagirala na prijetnje upućene elektroničkom poštom. Učenici su evakuirani, a kontradiverzijskim pregledima utvrđeno je da se radi o lažnim dojavama. No, ovakve intervencije nose visoke troškove, prenosi Federalna.
Ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije Marijo Marić (HDZ BiH) izjavio je da su angažirani resursi izuzetno veliki.
„Ta šteta može se mjeriti od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća maraka. Uključuje angažman odjela za protueksplozijsku zaštitu, specijaliziranog osoblja, kao i situacije kada imamo veći broj prijava, poput nedavnih 22 na području županije“, izjavio je Marić.
Profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević istaknuo je dodatne troškove i složenost postupanja.
„Nabava i cijena tehničkih sredstava, obuka pasa za detekciju, obuka ljudi, prve mjere evakuacije i složene istrage – sve to dovodi do troškova koji dosežu i nekoliko desetaka tisuća maraka“, istaknuo je Dizdarević.
Dizdarević smatra da je jedna od karakteristika anonimnih prijava, koje sve češće poprimaju masovni karakter, to da skreću pozornost policije s njihovih redovitih aktivnosti, stvarajući pritom i znatno dodatno opterećenje za sustav.
Iz Federalne uprave policije ističu kako ovakvi slučajevi zahtijevaju angažman velikih kapaciteta, uključujući i međunarodnu suradnju.
Istražitelj u Odjelu za borbu protiv terorizma FUP-a Srđan Mičić izjavio je da proces identifikacije počinitelja zahtijeva složene procedure.
„Imamo istrage u kojima prikupljamo podatke putem web servisa, posebno kada su izvori izvan Bosne i Hercegovine. Nakon toga slijedi analiza i utvrđivanje krajnjeg korisnika, što zahtijeva velike kapacitete i resurse“, izjavio je Mičić.
Kako ističe Mičić, dosadašnja praksa pokazuje da iza ovakvih prijetnji najčešće stoje srednjoškolci koji na taj način pokušavaju izbjeći nastavu i privremeno obustaviti rad škola.
Stručnjaci upozoravaju da, iako su dojave lažne, posljedice su itekako stvarne, posebice po psihološko i mentalno zdravlje. Psihoterapeutkinja Vahida Đedović ukazala je na moguće motive i obrasce ponašanja:
„Često se radi o potrebi za dokazivanjem i pozicijom moći, poput izazova ‘hajde, uradi to’. Pretpostavlja se da to češće rade muškarci, iako nema preciznih podataka. Također, postoje slučajevi gdje starije osobe koriste djecu kako bi izazvale nered u društvu“, izjavila je Đedović.
Lažne dojave o bombama nisu šala nego kazneno djelo. U Federaciji BiH takva djela najčešće se tretiraju kao lažno prijavljivanje i izazivanje panike, za što su propisane novčane kazne i kazna zatvora.
