Brojne nelogičnosti u postupanju nakon smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, zakašnjelo pregledavanje snimke videonadzora i pitanje odgovornosti ravnateljice bile su glavne teme jučerašnje HRT-ove emisije Otvoreno. O tome su govorili Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista; Mirando Mrsić, predsjednik Upravnog vijeća Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan; Ivan Urlić, neuropsihijatar; Renato Mittermayer, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.
Miljuš je upozorio na gotovo dva tjedna neobjašnjenog čekanja, dok je Mrsić otkrio da su ustanovi i zaposlenicima upućene prijetnje te najavio angažiranje zaštitara.
Državni tajnik Mittermayer potvrdio je da je Ministarstvo zdravstva prijavu odvjetnika obitelji zaprimilo još 23. listopada, a neuropsihijatar Urlić pozvao na detaljnu rekonstrukciju događaja i utvrđivanje razloga zbog kojih je prema već sputanom pacijentu postupano na takav način.
Miljuš: Gotovo osam minuta držali su jastuk na glavi pacijenta
Novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš, koji je prvi objavio pojedinosti slučaja, rekao je da tužiteljstvo četvoricu medicinskih tehničara tereti za teško ubojstvo zbog postupanja prema pacijentu suprotnog medicinskim pravilima. Prema njegovim riječima, na snimci videonadzora u pojedinim trenucima vidi se osam do deset osoba, među kojima je i liječnica. Posebno je izdvojio gotovo osam minuta tijekom kojih je, kako navodi, pacijentu na glavi držan jastuk. “To je stvarno nešto prestrašno”, rekao je Miljuš.
Dodao je da je redakcija odlučila ne objaviti snimku, nego samo pojedine fotografije za koje je procijenila da su od javnog interesa. Ispričao se obitelji zbog toga što je dio uznemirujućih prizora vidjela u medijima. Upozorio je na niz nelogičnosti u postupanju bolnice i nadležnih nakon smrti pacijenta. Smatra neobjašnjivim što već iste večeri nije proveden očevid, dokumentirane okolnosti događaja i započeto prikupljanje obavijesti od svih uključenih.
Posebno ga čudi što je ravnateljica klinike Majda Grah snimku videonadzora pregledala tek 4. studenoga, iako je već dan nakon smrti razgovarala sa zaposlenicima, a odvjetnik obitelji ubrzo je zatražio očuvanje snimke kao mogućeg dokaza. “To je jedna velika vremenska rupa i ne razumijem zašto nije prije pogledala snimku”, rekao je Miljuš.
Mrsić: Objašenjenje ravnateljice ne drži vodu
Miljuš je izvijestio i da je kontaktirao Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, gdje mu je rečeno da bi dovršetak obdukcijskog nalaza mogao potrajati još nekoliko tjedana. Potrebno je, naime, provesti dodatne toksikološke i kemijske analize. Po završetku nalaz će biti dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, koje je naložilo obdukciju. Predsjednik Upravnog vijeća bolnice Mirando Mrsić ocijenio je događaj nečovječnim i nedopustivim te izrazio nadu da će dovesti do promjene postupaka koji su se možda dosad smatrali uobičajenima u psihijatrijskim ustanovama.
Potvrdio je da će se preispitati odgovornost ravnateljice, posebno zbog zakašnjelog pregledavanja snimke videonadzora. Ravnateljica je dan nakon smrti pokrenula unutarnji nadzor i zatražila očitovanja zaposlenika, no snimku je pregledala tek gotovo dva tjedna poslije. Logiku takvog postupanja ravnateljica će morati objasniti. “Objašnjavala je da nije očekivala da će se takve stvari dogoditi, ali očito je da ta logika u ovom trenutku ne drži vodu”, rekao je Mrsić.
Najavio je da bi unutarnji nadzor trebao biti dovršen sljedećeg dana, nakon čega će se odlučivati o mogućim sankcijama. Na pitanje znači li to i smjenu ravnateljice nije dao izravan odgovor, nego je ponovio da će se njezina odgovornost procijeniti na temelju nalaza nadzora.
Bolnici i zaposlenicima upućene prijetnje, angažirat će zaštitare
Mrsić je otkrio i da su bolnici i njezinim zaposlenicima upućene prijetnje koje su prijavljene policiji. Upravno vijeće donijelo je odluku o angažiranju zaštitara i organizacijskim promjenama u bolnici. Predviđeno je i osnivanje interventnog tima koji bi pomagao zaposlenicima u situacijama kada je potrebno intervenirati prema pacijentima. Mrsić odbacuje zataškavanje, ali priznaje da se mora utvrditi odgovornost.
Na pitanje je li bilo pokušaja zataškavanja slučaja, Mrsić je odgovorio da prema njegovim saznanjima nije. “Siguran sam da nije bilo zataškavanja. Po mojim saznanjima, nikakvog zataškavanja nema”, rekao je. Objasnio je da je za događaj od ravnateljice doznao u srijedu navečer, 4. studenoga, a da je sljedećeg jutra pokrenut postupak izvanrednih otkaza i slučaj prijavljen policiji. Naveo je i da je Ministarstvo zdravstva obaviješteno te da je Upravno vijeće održalo sjednicu. Ipak, priznao je da ostaje otvoreno pitanje zašto sve nije učinjeno ranije.
Uz kaznenu istragu, bolnicu očekuju i odluke o organizacijskim promjenama te mogućim dodatnim sankcijama. Ostaju otvorena pitanja zašto snimka nije pregledana odmah nakon smrti pacijenta, jesu li svi uključeni pravodobno ispitani i tko je odgovoran za zakašnjelu reakciju nadležnih.
‘Ministarstvo je doznalo 23. listopada, ali od odvjetnika obitelji’
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Renato Mittermayer objasnio je kada je Ministarstvo prvi put zaprimilo informacije o smrti Kristiana Josipa Periša i zašto ministrica Irena Hrstić tvrdi da je za slučaj doznala tek 9. studenoga. Prema njegovim riječima, odvjetnik obitelji poslao je Ministarstvu elektroničku poruku 23. listopada u 17.10, dva dana nakon smrti pacijenta. Poruka je 26. listopada iz pisarnice proslijeđena Samostalnom sektoru zdravstvene inspekcije, koji je otvorio predmet. “Mi smo za slučaj saznali 23. listopada, ali na drugačiji način nego što smo trebali, odnosno ne od ravnateljice bolnice, nego od odvjetnika obitelji”, rekao je Mittermayer.
Objasnio je da zdravstveni inspektori samostalno odlučuju o postupanju te da imaju rok od 30 dana za postupanje po zaprimljenoj prijavi. Inspekcija je 6. studenoga pripremila zahtjev za očitovanjem, a postupanje prema bolnici uslijedilo je 9. studenoga. Mittermayer je pritom odbacio tvrdnje da su ministrica ili drugi dužnosnici Ministarstva bili ranije upoznati s pojedinostima slučaja samo zato što je prijava zaprimljena u zdravstvenoj inspekciji. Potvrdio je, međutim, da je ravnateljica bolnice trebala odmah obavijestiti Ministarstvo. “Ravnateljica nam je prijavila slučaj tek 7. studenoga, u subotu, a za tu smo prijavu saznali 9. studenoga”, rekao je.
Govoreći o iskustvu iz Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, kojom je ranije ravnao, Mittermayer je objasnio da se mjere fizičkog sputavanja mogu primjenjivati radi sprječavanja samoozljeđivanja, ali isključivo uz odgovarajući nadzor educiranog osoblja. Istaknuo je da je riječ o postupku tijekom kojeg se zdravstveno stanje pacijenta mora neprestano pratiti i procjenjivati kada mjera više nije potrebna. Na pitanje o prizorima s jastukom na glavi pacijenta, Mittermayer je takvo postupanje ocijenio neprihvatljivim.
‘Treba preispitati i postupanje policije’
Miljuš smatra da bi u slučaju Periševe smrti trebalo preispitati i postupanje policije. Periš je u bolnicu stigao u policijskoj pratnji, a policajci su, prema njegovim riječima, poslije još dvaput dolazili na poziv osoblja, no procijenili su da je situacija pod kontrolom. “Ravnateljica je u svojem izvješću”, naveo je Miljuš, upozorila da policija nije poslala interventni tim, iako je za to bila zatražena pomoć. “Interventna policija obučena je za takve situacije. Vjerujem da bi, da su interventni policajci došli, situacija možda završila drugačije”, rekao je Miljuš.
Otvorio je i pitanje zašto Periš pri dolasku nije bio pretražen, s obzirom na navode da je kod njega pronađen bokser, te je li policija primjereno reagirala kada je odvjetnik obitelji izrazio sumnju u okolnosti smrti. Smatra da bi trebalo provjeriti jesu li svi postupci bili u skladu s propisanim protokolima. Mrsić je ocijenio je da postoji paralela između smrti Kristiana Josipa Periša i slučaja Georgea Floyda jer je, kako je rekao, u oba slučaja riječ o nepotrebnoj primjeni sile nad nemoćnom osobom. Takvo postupanje smatra nedopustivim, bez obzira na stanje pacijenta.
Upozorio je da se u Jankomiru edukacija osoblja za postupanje u kriznim situacijama uglavnom prenosila sa starijih na mlađe zaposlenike, bez sustavnog programa. Upravno vijeće zato je zatražilo uspostavu odgovarajuće edukacije. Mrsić je poručio da odgovornost neće stati na četvorici medicinskih tehničara koji su dobili izvanredne otkaze. Treba utvrditi i odgovornost onih koji su bili prisutni, a nisu reagirali, pri čemu su mogući dodatni otkazi. “Jasno je da postoje odgovornosti onih koji su bili tamo, a nisu ništa poduzeli”, rekao je Mrsić, dodavši da će i ravnateljica morati snositi dio odgovornosti.
