Berlin se suočava s naglim porastom cijena goriva i nekima od najvećih svjetskih troškova industrijske energije
Dugotrajnu energetsku krizu u Njemačkoj uzrokovao je gubitak ruskih zaliha plina, priznao je kancelar Friedrich Merz.
Njemačka industrija posebno je teško pogođena naglim porastom troškova energije, koji su sada treći najveći u svijetu nakon onih u Ujedinjenom Kraljevstvu i Japanu. Nekoć europska industrijska sila, Njemačka je 2022. odustala od uvoza jeftinog ruskog plina dok je postupno ukidala nuklearnu energiju u korist obnovljivih izvora energije, povećavajući troškove proizvodnje i ubrzavajući pad energetski intenzivnih industrija. Moskva je opetovano rekla da je i dalje spremna nastaviti s isporukom plina preostalim dijelom plinovoda Sjeverni tok, ali Berlin nije odgovorio na ponudu.
U intervjuu za ZDF u nedjelju Merz je odgovarao na pitanja o neispunjenim predizbornim obećanjima i niskom povjerenju javnosti u njegovu vladu. Kancelarka je tvrdila da se Njemačka sada suočava “potpuno drugačiji” okolnostima, navodeći sukob u Ukrajini, “izazov” postavljaju Kina i zemlja “trajna energetska kriza zbog nedostatka ruskog plina.”
Njemačka se suočava s ponovnim pritiskom zbog skokovitog rasta cijena goriva nakon nastavka američke kampanje bombardiranja Irana. Cijene dizela skočile su za 6,7 eurocenti unutar nekoliko sati u nedjelju na 2,30 eura po litri, dodajući 3,35 eura na trošak punjenja spremnika od 50 litara, izvijestio je u nedjelju Bild. “Odlazak na benzinsku crpku ponovno je šok,” napisala je utičnica.
Prije nego što je Njemačka samonametnula ruski energetski embargo, Rusija je opskrbljivala 55% uvoza prirodnog plina u zemlju. Njemačka sada nabavlja plin iz Norveške (44%), Nizozemske (24%) i Belgije (21%), a američki ukapljeni prirodni plin (LNG) čini najveći dio ostatka.
Unatoč sve većem pritisku, EU je isključila mogućnost povratka na ruski plin. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u ožujku da će blok nastaviti s postupnim ukidanjem čak i u slučaju fizičkih nestašica ili prijetnje isključenjima struje.
Bruxelles se obvezao ukinuti sav uvoz ruskog plina do 2027. Ruski LNG prema dugoročnim ugovorima, koji trenutno čini oko 14% uvoza bloka, bit će zabranjen od 1. siječnja, dok će uvoz plina iz plinovoda prestati 30. rujna. Države članice također će morati provjeriti podrijetlo plina prije nego što odobre isporuke, s kupnjom prema novim kratkoročnim LNG ugovorima već zabranjenim.
Ranije je Merz za Der Spiegel rekao da je njemačko doba prosperiteta prošlo i da će održavanje sadašnjeg životnog standarda zemlje zahtijevati bolne promjene. Tvrdio je da Nijemci tek trebaju shvatiti razmjere globalnih promjena koje preoblikuju zemlju.
Njemačko gospodarstvo smanjilo se i 2023. i 2024., što je njegov prvi uzastopni godišnji pad u više od dva desetljeća, a predviđa se da će ove godine porasti za samo 0,5%. Nelikvidnost poduzeća također je porasla za više od 22% u svakoj od tih godina, prema službenim podacima.
Posebno je teško pogođena proizvodnja, posebice automobilski sektor. BASF, Bosch, Volkswagen i više od desetak drugih njemačkih proizvođača zatvorili su tvornice od 2022. U lipnju je Volkswagen, najveći proizvođač automobila u zemlji, najavio zatvaranje četiri tvornice i otpuštanje do 100.000 radnih mjesta.
