Njemački parlament raspravljao je danas, 7. svibnja, o nastavku njemačkog angažmana u misiji EUFOR “Althea” u Bosni i Hercegovini.
Riječ je o misiji koju Berlin produljuje na godišnjoj razini, pri čemu se svake godine ponovno procjenjuje sigurnosna i politička situacija u BiH. Glasanje o novom dokumentu još nije završeno, ali se očekuje da će prijedlog biti usvojen bez većih izmjena, pišu Nezavisne.
U ovogodišnjem dokumentu njemačke vlade više se izravno ne spominje Milorad Dodik, što predstavlja promjenu u odnosu na ranije dokumente. Prije dvije godine njemačka vlada izravno je upozoravala na Dodikove secesionističke prijetnje, dok se u prošlogodišnjem i ovogodišnjem dokumentu govori o napetostima, autonomaškim tendencijama u Republici Srpskoj i blokadama koje ugrožavaju funkcionalnost države.
Posebno je zanimljivo da se, uz Republiku Srpsku, u dokumentu spominju i “drugi nacionalistički akteri” koji političkim blokadama prijete funkcionalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Takva formulacija otvara prostor za tumačenje da se kritički fokus Berlina više ne odnosi isključivo na Banju Luku, nego i na druge političke centre u zemlji.
Njemačka vlada u dokumentu opisuje politički sustav BiH kao duboko podijeljen i opterećen brojnim mogućnostima veta na državnoj i entitetskoj razini. Prema toj ocjeni, takav sustav ozbiljno ograničava sposobnost donošenja odluka i provedbe reformi.
Berlin podsjeća da je Europsko vijeće 21. ožujka 2024. odobrilo otvaranje pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom, ali ističe da su za daljnji napredak nužni reformski koraci, osobito u području demokracije, vladavine prava i jačanja institucija.
U dokumentu se upozorava i da je BiH ranjiva na vanjske pokušaje destabilizacije zbog slabih institucija, etnički podijeljene političke scene i čestih blokada u političkom sustavu. Nakon ruskog napada na Ukrajinu, kako se navodi, povećan je rizik destabilizacije BiH, zbog čega Njemačka i Europska unija žele dodatno jačati otpornost zemlje na vanjske utjecaje.
Njemačka ocjenjuje da EUFOR “Althea” ima važnu ulogu u odvraćanju mogućih sigurnosnih prijetnji i očuvanju sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini. U dokumentu se podsjeća da je mandat misije obnovljen jednoglasno u Vijeću sigurnosti UN-a 31. listopada 2025. godine.
Iako se Rusija u dokumentu ne spominje izravno kao faktor destabilizacije u BiH, njezin napad na Ukrajinu navodi se kao okolnost koja je promijenila sigurnosno okruženje u Europi i na zapadnom Balkanu.
Njemačka vlada naglašava da njezin angažman u BiH nije samo vojni. Berlin navodi i razvojnu, ekonomsku i političku podršku, uključujući projekte u području demokracije, neovisnih medija, borbe protiv trgovine ljudima, ekonomskog razvoja, energetike i klimatskih politika.
U dokumentu se, kao i ranijih godina, ne posvećuje veća pozornost ulozi visokog predstavnika Kristijana Schmidta, kojeg vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju. Ipak, prema dostupnim informacijama, njemačka vlada i dalje čvrsto stoji iza njega i protivi se njegovu preuranjenom odlasku s te pozicije.
Prema Daytonskom sporazumu, visoki predstavnik zadužen je za civilni aspekt provedbe mirovnog sporazuma, dok je za vojni dio odgovoran NATO, odnosno danas EUFOR, koji je naslijedio ranije misije IFOR-a i SFOR-a.
Novi njemački dokument tako potvrđuje nastavak vojnog angažmana Berlina u BiH, ali i pokazuje promjenu političkog naglaska. Umjesto isključivog fokusa na Dodika i secesionističku retoriku, sada se snažnije naglašavaju institucionalne blokade, nacionalističke politike i ukupna nefunkcionalnost političkog sustava u BiH, zaključuju Nezavisne.
