• About
  • Advertise
Vijesti Hrvatska
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
Vijesti Hrvatska
No Result
View All Result
Home Geopolitika

Norveška profitira, Europa plaća: Energetska sigurnost kao nova crta geopolitičke podjele

CV by CV
November 21, 2026
in Geopolitika
0
Norveška profitira, Europa plaća: Energetska sigurnost kao nova crta geopolitičke podjele
13
SHARES
30
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter


Rast norveškog izvoza prirodnog plina otkriva duboki paradoks europske energetske politike: dok se pojedine države pozicioniraju kao ključni dobavljači, europsko gospodarstvo i dalje ostaje izloženo globalnim krizama, poremećajima opskrbe i nepredvidivim cijenama energenata

 

Norveški izvozni rezultati iz listopada 2026. godine na prvi pogled predstavljaju potvrdu snage gospodarstva koje raspolaže značajnim energetskim resursima. Međutim, iza rasta izvoznih prihoda krije se mnogo složenija slika međunarodnih ekonomskih i političkih odnosa. Dok Norveška bilježi snažan rast vrijednosti isporuka prirodnog plina, europske države suočavaju se s novim pritiscima na energetskom tržištu, a sigurnost opskrbe ponovno postaje jedno od ključnih pitanja europske gospodarske politike.

Prema podacima norveškog statističkog ureda (Statistics Norway), ukupna vrijednost norveškog izvoza u listopadu iznosila je 229,7 milijardi norveških kruna, što predstavlja rast od 10,6 posto u odnosu na rujan. Najveći doprinos takvom rezultatu imao je prirodni plin, čija je izvozna vrijednost dosegnula 105,3 milijarde kruna, uz mjesečni rast od 32,7 posto. Istodobno je norveški trgovinski višak porastao na 121,4 milijarde kruna.

Ipak, najzanimljiviji dio statistike nalazi se izvan ukupnih izvoznih pokazatelja. Kada se promatra izvoz bez energenata i opreme za energetski sektor, njegova je vrijednost u odnosu na listopad prethodne godine pala za 3,5 posto. Taj podatak mijenja perspektivu promatranja norveškog gospodarskog uspjeha. Rast izvoza nije rezultat ravnomjernog jačanja svih sektora, nego u velikoj mjeri odražava povoljne okolnosti na energetskom tržištu. Upravo zato norveški rezultati nisu samo priča o gospodarskom rastu, nego i pokazatelj koliko geopolitička nestabilnost može promijeniti ekonomski položaj pojedinih država.

 

Foto: Wikimedia Commons

Norveška kao jedan od ključnih dobitnika europske energetske nesigurnosti

Norveška je tijekom posljednjih godina dodatno učvrstila svoj položaj jednog od najvažnijih europskih dobavljača prirodnog plina. Promjene na europskom energetskom tržištu nakon ruske invazije na Ukrajinu ubrzale su preusmjeravanje opskrbnih pravaca i smanjivanje ovisnosti o ruskim energentima. U takvim okolnostima norveški plin postao je važan dio europske strategije osiguravanja stabilne opskrbe.

Međutim, aktualni rast prihoda pokazuje kako važnost Norveške ne proizlazi isključivo iz njenih proizvodnih kapaciteta. Jednako važnu ulogu imaju međunarodne okolnosti koje utječu na ponudu i potražnju. Kada se smanji dostupnost energenata na globalnom tržištu, vrijednost postojećih isporuka raste, a države koje raspolažu stabilnim proizvodnim i izvoznim kapacitetima dobivaju dodatnu ekonomsku prednost.

Norveška se tako nalazi u specifičnom položaju: dok se europske države pokušavaju zaštititi od posljedica poremećaja u opskrbi, ona ostvaruje veće prihode zahvaljujući rastu cijena i potražnji za svojim energentima. Takav položaj donosi joj gospodarsku korist, ali i dodatnu stratešku važnost u odnosima s europskim partnerima.

Ipak, bilo bi pogrešno zaključiti da je riječ o neograničenoj prednosti. Norveško gospodarstvo i dalje je izloženo promjenama cijena, kretanjima potražnje i dugoročnim promjenama europske energetske politike. Ako Europa uspije ubrzati smanjenje potrošnje fosilnih goriva i povećati domaću proizvodnju energije, strateška važnost prirodnog plina mogla bi se postupno mijenjati. Norveški trenutačni uspjeh stoga treba promatrati u kontekstu tržišnih okolnosti, a ne kao jamstvo trajne gospodarske prednosti.

Blic analiza Zorana Metera: SAD razmatra zabranu izvoza dizela; Zelenski ne sluša Trumpa; strahovi EU-a

Europa je promijenila dobavljače, ali nije uklonila ovisnost

Energetska kriza nakon 2022. godine pokazala je koliko europska gospodarska stabilnost može ovisiti o političkim odnosima i sigurnosnim prilikama izvan granica Europske unije. Prije ruske invazije na Ukrajinu ruski plin imao je važnu ulogu u europskoj opskrbi. Nakon početka rata, europske institucije i nacionalne vlade pokrenule su proces diversifikacije, povećavajući uvoz iz Norveške, Sjedinjenih Američkih Država i drugih dobavljača.

Takav zaokret bio je nužan, ali nije automatski riješio problem energetske ovisnosti. Promjena dobavljača predstavlja promjenu strukture opskrbe, a ne nužno i smanjenje izloženosti vanjskim poremećajima. Europa i dalje ovisi o međunarodnom tržištu, transportnoj infrastrukturi, dostupnosti ukapljenog prirodnog plina i stabilnosti odnosa s državama izvoznicama.

U tome se nalazi jedan od temeljnih problema europske energetske politike. Diversifikacija je smanjila rizik povezan s pretjeranim oslanjanjem na jednog dobavljača, ali nije uklonila mogućnost da kriza u nekoj drugoj regiji izazove rast cijena i oteža opskrbu. Drugim riječima, energetska ovisnost nije nestala, nego je dobila drukčiju geografsku i tržišnu strukturu.

Dodatno pitanje predstavlja razlika između energetske sigurnosti i energetske dostupnosti. Država može imati osigurane isporuke plina, ali ako ih nabavlja po znatno višim cijenama, posljedice se prenose na industriju, javne financije i kućanstva. Sama činjenica da energent fizički stiže na europsko tržište ne znači da je njegova cijena gospodarski održiva.

Zbog toga se europska energetska politika ne može svesti samo na pronalaženje alternativnih dobavljača. Njezin dugoročni uspjeh ovisit će o sposobnosti država da smanje ukupnu izloženost vanjskim tržišnim šokovima.

Geopolitički sukobi određuju cijenu europske energetske sigurnosti

Jedan od razloga zbog kojih norveški izvoz ostvaruje ovako snažne rezultate nalazi se izvan europskog kontinenta. Rat i sigurnosna nestabilnost na Bliskom istoku ponovno su pokazali koliko su globalna energetska tržišta osjetljiva na poremećaje u pomorskom prometu i proizvodnim kapacitetima.

Posebno je značajan Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport energenata. Njegova važnost nadilazi regionalne političke odnose jer kroz njega prolazi značajan dio globalne trgovine.

Dr. sc. Igor Dekanić: Energetika je i dalje u zamci geopolitike

Energetska tranzicija između političkih ciljeva i gospodarske stvarnosti

Europska unija već godinama nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova i ubrzati prijelaz prema obnovljivim izvorima energije. Međutim, aktualna situacija pokazuje koliko je zahtjevno uskladiti klimatske ciljeve s potrebom za sigurnom i cjenovno dostupnom energijom.

Prirodni plin i dalje ima važnu ulogu u europskom energetskom sustavu, osobito u industriji, proizvodnji električne energije i grijanju. Iako se njegova potrošnja u Europskoj uniji smanjila u odnosu na razdoblje prije energetske krize, potpuna zamjena fosilnih goriva zahtijeva vrijeme, ulaganja i odgovarajuću infrastrukturu.

Upravo se tu pojavljuje paradoks europske energetske politike. S jedne strane, Europska unija nastoji smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, dok s druge strane mora osigurati njihovu dostupnost kako bi održala stabilnost gospodarstva i energetskog sustava.

Obnovljivi izvori energije mogu dugoročno smanjiti potrebu za uvozom plina, ali njihov razvoj mora pratiti izgradnja mreže, skladišnih kapaciteta i drugih oblika fleksibilnosti sustava. Bez toga povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora neće automatski ukloniti potrebu za pouzdanim izvorima energije u razdobljima kada proizvodnja iz vjetra i sunca nije dovoljna.

Zato se pitanje energetske tranzicije ne može promatrati isključivo kroz postavljene klimatske ciljeve. Jednako je važno koliko brzo države mogu izgraditi infrastrukturu koja će omogućiti da energetska sigurnost ne ovisi o dostupnosti fosilnih goriva izvan europskih granica.

Norveški primjer pritom je posebno zanimljiv. Država koja je među najvažnijim europskim dobavljačima plina istodobno razvija obnovljive izvore i surađuje s Europskom unijom na zelenoj tranziciji. Takva pozicija pokazuje da će prijelaz prema novom energetskom sustavu biti složen proces u kojem će fosilni energenti još neko vrijeme zadržati stratešku važnost.

Izvor: Wikimedia Commons

Godina 2027.: tri moguća smjera razvoja europskog energetskog tržišta

Pitanje koje se nameće nakon norveških izvoznih rezultata nije samo koliko će prihodi od plina nastaviti rasti, nego i koliko će dugo Europa ostati izložena sličnim tržišnim poremećajima. Odgovor će u velikoj mjeri ovisiti o razvoju međunarodnih sukoba, dostupnosti ukapljenog prirodnog plina, stanju europskih skladišta i potražnji na azijskom tržištu.

U tom kontekstu moguće je izdvojiti tri scenarija za 2027. godinu.

Prvi scenarij: postupna stabilizacija tržišta.

Ako dođe do smirivanja sukoba na Bliskom istoku, normalizacije pomorskog prometa i povećanja dostupnosti ukapljenog prirodnog plina, pritisak na europske cijene mogao bi postupno oslabiti. Takav razvoj omogućio bi državama lakše obnavljanje zaliha i smanjenje troškova uvoza.

U tom slučaju Norveška bi zadržala važan položaj na europskom tržištu, ali bi se izvanredni prihodi ostvareni u razdoblju visokih cijena mogli smanjiti.

Drugi scenarij: nastavak geopolitičke nestabilnosti.

Ako se poremećaji u opskrbi nastave, a dostupnost ukapljenog prirodnog plina ostane ograničena, europske države mogle bi se suočiti s novim pritiscima na cijene. Dodatnu konkurenciju stvarala bi potražnja azijskih gospodarstava, koja se također oslanjaju na uvoz energenata.

U takvim okolnostima Norveška bi mogla zadržati ili dodatno učvrstiti svoju važnost kao dobavljač, dok bi europska industrija i kućanstva snosili dio troškova produžene nestabilnosti.

Treći scenarij: ubrzavanje strukturne promjene europskog energetskog sustava.

Treći scenarij podrazumijeva da aktualna kriza postane dodatni poticaj za ulaganja u obnovljive izvore energije, elektroenergetsku infrastrukturu, skladištenje energije i energetsku učinkovitost. Takav proces ne bi odmah uklonio potrebu za uvozom plina, ali bi postupno smanjivao osjetljivost europskog gospodarstva na promjene na međunarodnim tržištima.

Pritom je važno uzeti u obzir da ni norveške projekcije ne upućuju na pretpostavku trajno visokih cijena. U proračunskim pretpostavkama norveške vlade za 2027. godinu predviđena je niža prosječna cijena plina nego za 2026., uz jasno izraženu neizvjesnost zbog međunarodnih okolnosti. To pokazuje zašto se sadašnji rast izvoznih prihoda ne može jednostavno preslikati na sljedeće godine.

Crno more kao novo geopolitičko žarište: NATO je odlučio, ali je li spreman braniti crvene crte?

Najizgledniji razvoj mogao bi uključivati elemente sva tri scenarija. Ipak, njihov konačni odnos ovisit će o tome hoće li političke i sigurnosne prilike omogućiti stabilizaciju tržišta ili će geopolitička nestabilnost nastaviti određivati cijenu europske energije.





Izvor: Geopolitika

CV

CV

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Login
Notify of
guest

guest

0 Comments
Oldest
Newest Most Voted

POPULAR NEWS

Plugin Install : Popular Post Widget need JNews - View Counter to be installed
  • About
  • Advertise

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Nacional
    • Morski
    • Slavonija
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Svijet
  • Geopolitika
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Košarka
    • Sport Strani
    • Strani Sport
  • Vjera
  • Poslovni
  • Tehnologija
  • Auto Klub

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

wpDiscuz
0
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x
| Reply