Glavna obavještajna uprava Ministarstva obrane Ukrajine, GUR, objavila je u četvrtak da je Rusija tijekom jednog od kombiniranih napada na Kijev ovoga ljeta prvi put upotrijebila modernizirani balistički projektil 9M723-2.
“Tijekom jednog od kombiniranih raketnih napada na glavni grad ovoga ljeta neprijatelj je prvi put upotrijebio modernizirane balističke projektile 9M723-2, poznate i pod kodnim nazivom Iskander-1000”, priopćio je GUR, a prenosi američki portal The War Zone.
Prema ukrajinskoj obavještajnoj službi, novi projektil može pogoditi cilj udaljen do 550 kilometara. Prethodna inačica, 9M723-1, prema istom izvoru ima domet od 390 kilometara, piše ukrajinski portal War&Sanctions. Nova inačica predstavlja razvoj postojećeg Iskandera-M, ali s važnom promjenom. Prema ukrajinskim obavještajcima, 9M723-2 dobio je veći i snažniji motor, zbog čega je morala biti povećana i lansirna cijev na mobilnom lanseru. Ostali ključni dijelovi projektila uglavnom su zadržani, pa nije riječ o potpuno novom sustavu, nego o značajnom poboljšanju postojećeg oružja.
Ranije informacije o projektu Iskander-1000 govorile o mogućnosti dosega od čak 1000 kilometara. Za sada, međutim, nema potvrde da je borbeno korištena inačica doista dosegnula 1000 kilometara, ali je “zaokruženo” ime ostalo u upotrebi, kao nešto čemu se teži, a vjerojatno i kao lakše zapamtljivo za medijske stupce.
Projektil s većim dometom je, čini se, korišten i jučer na napadu na Kijev. Moskva nastavlja razvijati oružje čija je glavna svrha probiti ukrajinsku protuzračnu obranu.
Problem za Ukrajinu
Iskander ne slijedi jednostavnu i lako predvidljivu putanju. Projektili te obitelji mogu izvoditi manevre tijekom leta i koristiti relativno nisku balističku putanju. Zbog toga ih je teško otkriti i presresti čak i sustavima poput američkog Patriota,koji su ključni za ukrajinsku obranu, ali i jako deficitarni u zalihama. Analize pokazuju da ukrajinska obrana presreće većinu ruskih dronova usmjerenih na veće gradove, ali gotovo ništa od projektila, piše BneIntelliNews.
Veći domet dodatno povećava problem. Ako projektil može dosegnuti oko 550 kilometara, ruski lanseri mogu ostati dublje unutar ruskog teritorija ili na okupiranim područjima, a istodobno ugrožavati ciljeve duboko u Ukrajini. Time se smanjuje potreba da se lanseri približavaju bojišnici, gdje su izloženiji ukrajinskim napadima.
Razvoj projektila traje već neko vrijeme. Prve ozbiljnije informacije o njegovom postojanju pojavile su se tijekom 2024., a 2025. pojavili su se navodi o ruskim dokumentima o nabavi 18 projektila. Sada je, nakon prvog poznatog borbenog korištenja, jasno da projekt više nije samo razvojni program. Istodobno, nije poznato koliko će novih projektila Rusija moći proizvesti. Upravo bi proizvodni kapacitet mogao biti jednako važan kao i sam domet, piše The MilitaryWatch Magazine.
Moskva ima i sve moćnije mlazne dronove
Dok je Iskander-1000 primjer kako Rusija pokušava povećati domet i sposobnost probijanja obrane, sličan se trend vidi i kod napadačkih dronova.
Rusija sve više uvodi mlazne inačice obitelji Geran, posebno Geran-4 i Geran-5, dok se stariji Geran-2, ruska inačica iranskog Shaheda-136, postupno nadopunjuje novijim modelima.
Razlika je prije svega u brzini. Geran-2 leti oko 185 kilometara na sat, dok se za Geran-4 navodi brzina od oko 500, a za Geran-5 oko 600 kilometara na sat. Brži dron znači kraće vrijeme za reakciju ukrajinske protuzračne obrane i zahtjeva drukčiji pristup presretanju.
Koliko se proizvodnja mijenja pokazuje i podatak da ruska industrija prema ukrajinskim procjenama sada proizvodi oko 3000 Gerana-4 i Gerana-5 mjesečno, dok se proizvodnja starijeg Gerana-2 procjenjuje na oko 2800. Moskva je pritom tijekom ljeta preusmjeravala proizvodne kapacitete prema novim, mlaznim modelima.
U jučerašnjem dnevnom napadu 27. kolovoza ukrajinske zračne snage objavile su da je od približno 140 lansiranih dronova više od 100 bilo mlaznog pogona. To pokazuje koliko se brzo mijenja sastav ruskih napada. Cilj nije samo napraviti snažniji dron. Rusija pokušava natjerati Ukrajinu da za njegovo presretanje koristi skuplja i ograničena sredstva.
Jeftiniji projektili za trošenje skupih presretača
U tu se strategiju uklapa i ruska uporaba projektila RM-48U, dobivenih prenamjenom dijela lansera sustava S-400 za napade na kopnene ciljeve.
Prema ukrajinskim navodima, Rusija je prenamijenila do 17 lansera, a tijekom prvih 20 dana srpnja ispalila je 46 takvih projektila. To je znatno više od prosjeka od oko 15 mjesečno tijekom prve polovice godine.
Ako Moskva može Ukrajinu prisiliti da na relativno jeftine ili manje vrijedne ciljeve troši skupe presretače, posebice projektile za Patriot, smanjuje količinu obrambenog streljiva dostupnog za najopasnije balističke projektile. U toj priči Iskanderi dobivaju dodatnu vrijednost. Nije potrebno da svaki projektil probije obranu ako prethodni napadi iscrpe zalihe presretača i otvore prostor za skuplje oružje.
Uporaba umjetne inteligencije
Rusija ulaže velika sredstva u poboljšanje omjera cijene i efikasnosti kao dio utrke u naoružanju dronovima. Ukrajinska obavještajna služba pronašla je nešifrirano računalo Nvidia Jetson Orin iz srušenog drona Molnija koje je moglo čitati i snimke terena uz program za detekciju objekata, izvijestio je New York Times. Operateri su postavili rutu; softver je odabrao što će pogoditi, najvjerojatnije spremnike propana koje je bio obučen prepoznati na benzinskoj postaji u Zaporožju 6. srpnja, ubivši tri civila. Katerina Bondar iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) nazvala je to prvim dokumentiranim slučajem smrti civila od potpuno autonomnog procesa ruskog ciljanja.
Kinžal je u međuvremenu ‘nestao’
Zanimljivo je da se istodobno smanjila vidljivost (vjerojatno i upotreba) nekih od najskupljih ruskih projektila.
Prema ukrajinskim obavještajnim navodima, Rusija je u travnju zaustavila proizvodnju hipersoničnog Kinžala, a posljednji put ga je upotrijebila 14. svibnja. U novijim napadima nisu zabilježeni ni Kinžal, ni Cirkon, ni Orešnik.
To ne znači da su ti sustavi trajno povučeni. No pokazuje da Moskva trenutačno prioritizira drugačije oblikovanje napada: umjesto oslanjanja isključivo na najskuplje projektile, kombinira velik broj dronova, različite vrste projektila i oružje različitih i uglavnom nižih cijena.
Nekoliko stvari ukazuje da Ukrajini prijeti ‘najhladnija’ zima do sada
