Pentagon razvija nuklearnu strategiju koja bi američkom predsjedniku dala širi raspon nuklearnih opcija u potencijalnom sukobu s Rusijom ili Kinom, izvijestio je NBC, pozivajući se na izvore upoznate s planovima.
Predloženi pristup bi navodno stavio veći naglasak na taktičko nuklearno oružje kratkog dometa u regionalnim sukobima, umjesto da se prvenstveno oslanja na strateško nuklearno oružje dugog dometa.
Prema NBC-u, povjerljivi pregled namijenjen je rješavanju potencijalnih scenarija u kojima bi američki saveznici bili napadnuti od strane Rusije ili Kine u regionalnom sukobu. Navodno ga nadgleda šef politike Pentagona Elbridge Colby.
Američki obrambeni dužnosnici rekli su za NBC da je cilj predsjedniku pružiti “realnije i vjerodostojnije” nuklearne opcije, tvrdeći da bi širi raspon izbora “ojačao odvraćanje”.
SAD i Rusija više nemaju na snati ograničavajući nuklearni sporazum
Revizija dolazi otprilike šest mjeseci nakon isteka ugovora New START, posljednjeg preostalog bilateralnog sporazuma kojim se ograničavaju američki i ruski strateški nuklearni arsenali. Potpisan 2010. i produžen 2021., ugovor je ograničio svaku stranu na 1550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih sustava za isporuku, uz istovremeno predviđanje transparentnosti, međusobnih inspekcija i mjera provjere na licu mjesta. Istekao je u veljači bez zamjene.
Prije isteka sporazuma, ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da Moskva i Washington nastave poštovati njegova ograničenja još godinu dana dok pregovaraju o zamjeni ugovora. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da želi “bolji” sporazum koji uključuje Kinu. Peking, čiji se nuklearni arsenal procjenjuje na oko 600 bojevih glava, odbio je pridružiti se takvim pregovorima, rekavši da zemlje s najvećim nuklearnim arsenalima trebaju snositi primarnu odgovornost za nuklearno razoružanje. Moskva je potom rekla da bi svaki prošireni sporazum trebao obuhvatiti i članice NATO-a s nuklearnim oružjem Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Rusija je ažurirala svoju nuklearnu doktrinu 2024. godine, navodeći da će se agresija nenuklearne države koju podržava nuklearna sila tretirati kao zajednički napad te da se nuklearno oružje može koristiti ako konvencionalna agresija predstavlja kritičnu prijetnju suverenitetu ili teritorijalnom integritetu Rusije ili njezinog saveznika Bjelorusije. Moskva je kritizirala razmještanje američkog nuklearnog oružja u Europi kao dio NATO-ovih sporazuma o podjeli nuklearnog oružja. Iako je izjavila da nema namjeru napasti nijednu NATO zemlju, upozorila je da će usmjeriti svoj nuklearni arsenal na zemlje koje posjeduju takvo oružje usmjereno protiv Rusije.
Meter o nuklearnim doktrinama dviju supersila: Što ima SAD a Rusija ne, i do čega to može dovesti
