Novoimenovani glavni državni inspektor Tonči Glavinić otvoreno je priznao u središnjem Dnevniku HTV-a da je u sustavu kontrole gospodarenja otpadom bilo ozbiljnih propusta, osvrćući se pritom na aktualnu aferu s ilegalnim odlaganjem u Gospiću. Glavinić je najavio hitnu analizu dosadašnjeg postupanja svih institucija, istaknuvši pritom kako Državni inspektorat s pedesetak inspektora za zaštitu okoliša raspolaže s premalo ljudskih resursa za učinkovit nadzor na razini cijele Hrvatske.
Govoreći o sustavu izdavanja dozvola, Glavinić je pojasnio nadležnosti razdvojivši jedinice lokalne samouprave i županije, koje izdaju dozvole za neopasni otpad, od resornog Ministarstva zaštite okoliša, koje je nadležno za izdavanje dozvola za opasni otpad. Uloga je Državnog inspektorata, naglasio je, provjeravati poslove li se sukladno izdanim dokumentima te promptno reagirati u slučaju utvrđenih nepravilnosti.
Osvrćući se na slučaj ulaska oko 1700 kamiona s otpadom u zemlju bez pravodobne reakcije, glavni inspektor naglasio je nužnost bolje međuresorne koordinacije i jačanja rane kontrole sustava kako bi se ovakvi propusti u budućnosti spriječili.
Planirane reforme, digitalizacija i izjave glavnog inspektora
Komentirajući daljnje korake nakon preuzimanja dužnosti, Tonči Glavinić najavio je kako će fokus staviti na detaljne analize i transparentnu komunikaciju s javnošću o svim poduzetim radnjama. “Ono što prvo mislim poduzeti kad sjednem s kolegama u Državnom inspektoratu jest da pristupimo analizama kada su u pitanju teme odlaganja otpada i analiziramo sva dosadašnja postupanja. Kada dobijemo rezultate tih analiza, vidjet ćemo treba li nešto mijenjati. Sve rezultate nastojat ćemo i javno iskomunicirati”, poručio je Glavinić, potvrđujući da je Inspekcija zaštite okoliša već u prvim satima nakon njegovog imenovanja žurno postupala u slučaju Gospića.
Govoreći o nužnim promjenama u zakonodavnom i operativnom okviru, osvrnuo se na manjak kadrova i potrebu za uvođenjem suvremenih tehnoloških rješenja. “Zasigurno treba raditi na jačanju kapaciteta samog Državnog inspektorata. Bez ljudi, naravno, nema ni provođenja inspekcijskih nadzora. Imamo samo 50-ak inspektora koji su nadležni za područje cijele Republike Hrvatske, to nije dovoljno. Treba vidjeti i treba li u Zakonu o Državnom inspektoratu napraviti određene izmjene”, upozorio je Glavinić.
Kao ključni iskorak u budućem radu izdvojio je digitalizaciju i primjenu satelitskih snimki, zaključivši: “Potrebno je digitalizirati cijeli sustav, što će pomoći inspektorima u provođenju inspekcijskih postupaka. Dolazim iz resora Ministarstva prostornog uređenja, gdje smo već radili na modulu inspekcije koji će pomoću satelitskih snimki na vrijeme signalizirati gdje je započela nezakonita gradnja. Volio bih to primijeniti i na ostale inspekcije, odnosno na onih 16 inspekcija koje se nalaze u Ministarstvu prostornog uređenja, tamo gdje za to ima potrebe. A zaštita okoliša je, mislim, tu u prvom redu.”
