Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi danas je obavio niz telefonskih poziva s nekolicinom svojih kolega, izvijestila je poluslužbena državna novinska agencija Tasnim.
Araghchi je razgovarao s ministrima vanjskih poslova Turske, Egipta, Katara, Iraka, Saudijske Arabije i Azerbajdžana kako bi ih informirao o najnovijem razvoju događaja u nastojanjima da se završi rat SAD-a i Izraela s Iranom, prema Tasnim kojeg u petak prenosi CNN.
Izvori navode da je to došlo nakon što je Iran pakistanskim posrednicima poslao svoj najnoviji prijedlog za pregovore sa Sjedinjenim Državama.
Ranije u petak, Tasnim je također izvijestio da je Araghchi razgovarao sa šeficom EU za vanjsku politiku Kajom Kallas, gdje su “razgovarali i razmijenili mišljenja o najnovijim regionalnim i međunarodnim događajima”.
Europska komisija potvrdila je razgovor Kallasa i Araghchija, rekavši za CNN da su razgovarali o „tekućim diplomatskim naporima za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i dugoročnim sigurnosnim aranžmanima“.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova također je potvrdilo da je njihov ministar Hakan Fidan razgovarao s Araghchijem o pregovorima.
Podsjećamo kako je 27. travnja iranski šef diplomacije sa svojom delegacijom stigao u Sankt Peterburg, gdje je dva i pol sata razgovarao s ruskom delegacijom na čelu s predsjednikom Vladimirom Putinom.
U našoj analizi od 28. travnja između ostalog smo naveli kako je „sastanak u Sankt Peterburgu bio jedan od najznačajnijih od objave primirja između Sjedinjenih Država i Irana 8. travnja“ i da Teheran ne traži samo vojnu opremu već i savjetodavnu podršku. Britanski The Telegraph, govoreći o sastanku u Sankt Peterburgu, smatra kako je Iranu potreban siguran, zatvoreni forum za raspravu o potencijalnim ustupcima bez rizika od curenja informacija na društvene mreže. Iran zaobilazi posrednike, dostavljajući poruke izravno vođi koji ima utjecaj i u Teheranu i u Washingtonu.“
Blic analiza Zorana Metera: Što Iran želi od Putina?
Novi prijedlog nudi zamah, ali neriješena pitanja riskiraju dublju blokadu
Kako u petak piše CNN, nije jasno što podrazumijeva iranski novi prijedlog, a i specifični razlozi zastoja ostaju nejasni, ali američki predsjednik Donald Trump ovog je tjedna navodno odbio još jedan iranski prijedlog kojim se traži odgoda razgovora o iranskom nuklearnom programu te umjesto toga davanje prioriteta ukidanju pomorskih blokada nad Hormuškim tjesnacem i potpunom okončanju rata.
Axios je u srijedu izvijestio kako SAD i dalje ima ozbiljne zabrinutosti zbog iranskog nuklearnog programa – sugerirajući da je to pitanje ostalo neriješeno iz prethodnih krugova pregovora. Iranski prijedlog da se odgode pregovori o njegovom nuklearnom programu dodatno naglašava koliko je to pitanje postalo teško i zamorno.
Ono što ostaje bez odgovora je i budućnost Hormuškog tjesnaca. U pisanoj izjavi jučer je iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamnei potvrdio namjeru Islamske Republike da zadrži kontrolu nad vitalnim pomorskim koridorom, stav koji odbacuju najbliži regionalni saveznici Washingtona, koji se boje bilo kakvog ishoda koji bi Teheranu ostavio dominantan položaj nad tjesnacem.
Još jedna nejasna točka je budućnost iranskih naoružanih posredničkih milicija, balističkih projektila i dronova, koji su tijekom rata intenzivno korišteni za napade na susjedne zemlje kao odmazdu za američke i izraelske napade na Iran.
FT: ‘Bolje mu je držati jezik za zubima’: Rastu napetosti između Zelenskog i čelnika EU
Novi skok cijena benzina u SAD-u
Nakon kratkog predaha, cijene benzina u SAD-u službeno ponovno rastu.
Cijene na benzinskim postajama skočile su za dodatnih 9 centi na 4,39 dolara po galonu običnog benzina. To je bio najveći jednodnevni skok cijena u posljednjih šest tjedana.
Cijene benzina u SAD-u sada su na najvišoj razini od srpnja 2022., prema podacima AAA. Cijene benzina porasle su za 33 centa, ili 9%, u posljednjem tjednu – a od početka rata u Iranu porasle su za 47%.
Terminski ugovori o nafti ukazuju na nadolazeće više cijene. Brent crude, međunarodna referentna vrijednost, porasla je za dodatnih 1%, na nešto manje od 112 dolara po barelu.
Cijene plina padale su dva tjedna nakon početka primirja, spustivši prosjek na 4,02 dolara do 22. travnja. No, zabrinutost zbog neuspjeha mirovnih pregovora o postizanju sporazuma o završetku rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca ponovno je dovela do naglog porasta cijena – zaključuje američki medij.
Blic analiza Zorana Metera: Bijegom UAE iz OPEC-a Trump razbija Arape, a Izrael postaje regionalni vođa
