Tvrdnja da su plaće medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom u posljednjih deset godina porasle čak 164 posto izazvala je reakciju njihova strukovnog sindikata. Sindikat ne osporava da su primanja rasla, ali upozorava da prosječan iznos koji navodi Vlada ne prikazuje stvarnu sliku plaća medicinskih sestara.
Državni tajnik Ministarstva rada Ivan Vidiš rekao je u Saboru da su upravo medicinske sestre sa SSS-om imale najveći nominalni rast plaća u posljednjem desetljeću. Prema njegovim riječima, njihova prosječna mjesečna bruto plaća sada iznosi 2522 eura, dok je kod liječnika prosječna bruto plaća 5689 eura, uz nominalni rast od 134 posto.
Sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara upozorava da se izdvajanjem samo jednog postotka, bez objašnjenja što sve ulazi u izračun, javnosti može stvoriti pogrešna predodžba o stvarnim primanjima. “Plaće medicinskih sestara nije moguće prikazati jednim jedinstvenim iznosom”, poručili su.
Sindikat upozorava na dodatke i prekovremeni rad
Iz sindikata navode da konačan iznos koji medicinska sestra primi ovisi o nizu čimbenika, među kojima su obrazovanje i radno mjesto, ali i brojni dodaci. U njih ulaze smjenski i noćni rad, rad vikendom i blagdanima, turnusi, prekovremeni sati, dežurstva i pripravnost.
“Navedeni iznos plaće medicinska sestra ne može ostvariti u redovnom radnom vremenu, već kroz različite oblike organizacije rada i to po cijenu vlastitog zdravlja, obiteljskog života te radom na samoj granici fizičke i psihičke izdržljivosti”, tvrde iz sindikata.
Zbog toga od Vlade traže objašnjenje metodologije kojom je izračunata prosječna bruto plaća od 2522 eura, ali i podatka o nominalnom rastu od 164 posto.
Vladini raniji podaci pokazuju drukčiji rast
Sindikat dodatno problematizira aktualne brojke podsjećajući na podatke koje je Vlada objavila početkom 2024. godine. Prema tadašnjoj prezentaciji, prosječna mjesečna bruto plaća medicinskih sestara i tehničara iznosila je 1161 euro u listopadu 2016., 1976 eura u listopadu 2023., dok je za ožujak 2024. bila projicirana na 2235 eura.
Takvi podaci znače da je između listopada 2016. i ožujka 2024. rast iznosio oko 92,5 posto. To samo po sebi ne znači da je sadašnji podatak o rastu od 164 posto nužno pogrešan, budući da se mogu razlikovati razdoblje, obuhvat zaposlenika ili način izračuna. Međutim, Ministarstvo uz aktualnu izjavu nije objasnilo na kojoj je točno usporedivoj osnovi izračunat navedeni postotak.
Plaće u javnom zdravstvu posljednjih su godina rasle i zahvaljujući povećanju osnovice te promjenama koeficijenata. Osnovica za javne službe početkom 2017. iznosila je 5211,02 kune, odnosno oko 691,6 eura, dok u kolovozu ove godine iznosi 1025 eura. Od prosinca bi trebala dosegnuti 1035 eura.
“Inflacija je pojela dio povećanja”
Koeficijenti za medicinske sestre i tehničare sa srednjom stručnom spremom danas se, ovisno o radnom mjestu, kreću od 1,55 do 1,78. No sindikat ističe da nominalno povećanje plaće ne znači automatski i jednako povećanje životnog standarda.
Posebno upozoravaju na inflaciju i rast troškova života. Potrošačke cijene u Hrvatskoj nastavile su rasti, a u lipnju su bile 4,5 posto više nego godinu ranije. Zbog toga sindikat smatra da se kod ocjene rasta plaća mora uzeti u obzir i stvarna kupovna moć zaposlenika.
Kao najveće probleme u struci sindikat navodi kronični manjak zaposlenih, preopterećenost, profesionalno izgaranje, bolovanja, odlazak ljudi iz profesije te izloženost nasilju i drugim rizicima na radnom mjestu. Medicinske sestre i tehničari, dodaju, unatoč velikim fizičkim i psihičkim opterećenjima nemaju beneficirani radni staž.
Traže bolji status i strategiju razvoja sestrinstva
Sindikat od Vlade i nadležnih ministarstava traži poboljšanje materijalnog položaja i uvjeta rada, mjere kojima bi se zadržali zaposlenici, priznavanje obrazovanja i kompetencija te bolju zaštitu od nasilja na radnom mjestu.
Traži se i smanjenje administrativnog opterećenja, donošenje Strategije razvoja sestrinstva, sustavno planiranje potrebnog broja zaposlenih te veće uključivanje medicinskih sestara i tehničara u donošenje odluka koje se odnose na zdravstveni sustav.
“Primjereno vrednovanje njihova rada nije samo pitanje materijalnih prava, već i preduvjet očuvanja stabilnosti, kvalitete i održivosti zdravstvenog sustava”, poručili su iz sindikata.
