Obrazovanje je temelj svakog društvenog i gospodarskog napretka. Zemlje koje ulažu u obrazovanje svojih građana ne samo da jačaju ljudski kapital, već i povećavaju konkurentnost na globalnom tržištu. Kvalitetna i visokoobrazovana radna snaga postaje ključni pokretač inovacija, produktivnosti i dugoročnog ekonomskog rasta. U modernom društvu, gdje tehnologija i znanje igraju dominantnu ulogu, prosječan nivo obrazovanja stanovništva sve više postaje mjerilo uspjeha jedne zemlje. Broj godina školovanja ili stupanj obrazovanja često se koristi kao pokazatelj ljudskog kapitala, jer izravno utječe na sposobnost radne snage da odgovori na izazove suvremenog tržišta rada.
Globalna istraživanja, poput onih koje provode World Economics i Ujedinjeni narodi, pružaju uvid u to kako zemlje stoje u odnosu na obrazovanje svojih građana. Rangiranje po prosječnom broju godina školovanja omogućuje razumijevanje razlika među zemljama i ističe one koje ulažu u kvalitetno obrazovanje, kao i one koje zaostaju.
Radna snaga s višim obrazovanjem obično ima veću produktivnost, veću sposobnost za inovacije i pruža snažniju podršku gospodarskom rastu. Istraživanje World Economics i Ujedinjenih naroda rangiralo je zemlje na temelju prosječnog broja godina školovanja, odnosno prosječan broj godina obrazovanja u populaciji predstavlja najčešće korištenu mjeru ljudskog kapitala u nekoj zemlji.
Hrvatska 40., a Srbija zadnja
Što je broj godina obrazovanja viši, to se odnosi na više stupnjeve obrazovanja i ulaganje u magistarske studije, specijalizacije i doktorska istraživanja. Globalni prosjek iznosi 8,7 godina. Međutim, na listi koja rangira zemlje prema prosječnom broju godina školovanja, Hrvatska se nalazi iznad globalnog prosjeka na 40. mjestu. Srbija je na 50. mjestu, ujedno i posljednjem prema info-grafici.
U prvih deset nalaze se Njemačka, Kanada, Island, Sjedinjene Američke Države, Švicarska, Estonija, Litva, Ujedinjeno Kraljevstvo, Izrael i Latvija. Njihov prosjek kreće se iznad 13,4 godina školovanja, a najviše ima Njemačka s 14,3 godine, dok je na drugom mjestu Kanada s 13,9 godina. Osim toga, Kanada već godinama slovi kao zemlja s najobrazovanijim stanovništvom na svijetu.
Na dnu liste, u posljednjih deset, nalaze se Singapur, Oman, Uzbekistan, Francuska, Moldavija, Irska, Grčka, Saudijska Arabija, Južna Afrika i Srbija. Njihov prosjek kreće se od 11,6 do 12 godina školovanja. Kada je riječ o najobrazovanijim zemljama, mjerna jedinica je broj mladih osoba s visokim obrazovanjem. Na tom popisu godinama su na samom vrhu Kanada, Japan, Južna Koreja, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarska. Srbija se nikada nije pojavila na ovim popisima.
