Najnoviji podaci o najvećim vojskama svijeta za 2026. godinu otkriveni su u trenutku dok međunarodni posrednici očajnički pokušavaju premostiti jaz između SAD-a i Irana. Iako izravnih razgovora nema, napetost je dosegnula vrhunac, a gotovo polovica Amerikanaca vjeruje da je Treći svjetski rat “izgledan” do 2031. godine. Mnogi strahuju da je predsjednik Trump “zagrizao više nego što može prožvakati” ratom u Iranu, osobito nakon što je otkazao putovanje svojih izaslanika proteklog vikenda.
Administracija se suočava s turbulentnim razdobljem, dodatno poljuljanim kaosom na večeri dopisnika Bijele kuće gdje je napadač otvorio vatru. Dok se dužnosnici sastaju kako bi raspravili nove sigurnosne protokole, istovremeno ugošćujući kralja Charlesa III. i kraljicu Camillu u državnom posjetu, obični građani diljem svijeta trpe sve veće troškove života i mentalni stres uzrokovan globalnom nesigurnošću. Upravo je ovaj rat natjerao brojne zemlje da prošire svoje vojne snage i masovno ulažu u obranu.
Iako se moć često povezuje s naprednom tehnologijom, ljudstvo i dalje uvelike oblikuje globalne ljestvice. Podaci GlobalFirepowera pokazuju da je Bangladeš neočekivano na prvom mjestu s oko 7 milijuna osoblja, od čega je 200.000 aktivnih vojnika, dok ostatak čine goleme paravojne snage. Vijetnam slijedi sličan model i zauzima drugo mjesto, dok je Ukrajina treća, što odražava njezinu brzu mobilizaciju zbog sukoba s Rusijom. Indija je četvrta, a Južna Koreja peta, piše Unilad.
Kina i SAD u utrci za prevlast dok Trump šalje ultimatume Teheranu
Rusija se nalazi na šestom mjestu, dok su Kina i Sjedinjene Države rangirane kao sedma i osma vojna sila svijeta. Međutim, kada se fokus premjesti isključivo na aktivne snage, poredak se drastično mijenja: Kina preuzima vodstvo s procijenjenih 2 milijuna vojnika, a slijede je Indija, Rusija i SAD, svaka s preko milijun aktivnog osoblja. “Dok ukupno osoblje mjeri koliko se ljudi može pozvati, aktivne snage pokazuju koliko je vojnika spremno za borbu odmah”, naglašavaju stručnjaci.
Ova vojna moć dolazi do izražaja u Trumpovim prijetnjama Iranu nakon što je Teheran odbio njegov ultimatum. Predsjednik je poručio da će “raznijeti ostatak njihove zemlje, uključujući i njihove vođe” ako se ne postigne dogovor. Trump je na društvenim mrežama bio izravan: “Nudimo vrlo pošten i razuman DOGOVOR, i nadam se da će ga prihvatiti jer, ako ne prihvate, Sjedinjene Države će uništiti svaku pojedinu elektranu i svaki pojedini most u Iranu. NEMA VIŠE GOSPODINA FINOG!”.
Iran je na ove prijetnje odgovorio osudom, nazivajući Trumpovo produljenje primirja “varkom za kupnju vremena za iznenadni udar”. Glasnogovornik iranske vojske bio je jasan u poruci državnim medijima: “Upozoravamo da će oružane snage Islamske Republike Iran uskoro odgovoriti i uzvratiti na ovo oružano piratstvo američke vojske”. Teheran je također poručio da nema planova sudjelovati u daljnjim pregovorima pod pritiskom “Washingtonovih pretjeranih zahtjeva i nerealnih očekivanja”.
Geopolitički rizici i utjecaj umjetne inteligencije na budućnost ratovanja
Ian Bremmer, osnivač Eurasia Groupa, smatra da je SAD postao “najveći pokretač rizika” i “geopolitičke neizvjesnosti” u svijetu. Prema njegovim riječima, američko vodstvo poručuje da odbija biti vođa kakav je prethodno bilo, što stvara potrese u globalnoj ekonomiji i sigurnosti. Uz uspon Kine, koja desetljećima strateški investira širom planeta, treći veliki rizik za 2026. godinu je umjetna inteligencija.
Bremmer upozorava da AI sustavi koji su podložni hakiranju mogu srušiti banke i tržišta. “Možete li zamisliti što bi Rusi ili Iranci mogli učiniti s tim kapacitetom?”, zapitao se stručnjak, ističući da bi takvi alati mogli dovesti do krađe podataka neviđenih razmjera. Dok se ratne igre nastavljaju, svijet s neizvjesnošću čeka istek primirja u utorak, svjestan da bi Trumpova prijetnja: “ako ne potpišu ovaj dogovor, cijela zemlja će biti dignuta u zrak” mogla postati stvarnost.
