Skijaši koji već planiraju zimski odmor trebali bi ove godine posebnu pozornost posvetiti nadmorskoj visini skijališta, upozoravaju znanstvenici. Zbog klimatskih promjena snježne padaline postaju sve nepredvidljivije, a pojedina popularna europska odredišta mogla bi se u budućnosti suočiti s ozbiljnim problemima zbog nedostatka snijega.
Na to upozorava novo izvješće Svjetske meteorološke organizacije i Međunarodne skijaške i snowboard federacije, prema kojem klimatske promjene već smanjuju snježni pokrivač i ugrožavaju dugoročnu održivost pojedinih skijaških destinacija.
Stručnjaci za skijanje sve češće preporučuju odabir skijališta čije se staze nalaze na nadmorskoj visini između 1800 i 2000 metara. Takva područja imaju veće izglede za stabilnije snježne uvjete, dok su niža skijališta sve izloženija blagim zimama i kiši umjesto snijegu, prenosi Daily Mail.
Viša skijališta imaju prednost
Među destinacijama koje bi u nadolazećim godinama mogle bolje odolijevati klimatskim promjenama ističu se Val Thorens i Chamonix u Francuskoj, Zermatt u Švicarskoj, Obergurgl u Austriji te Cervinia u Italiji.
“Zapadna Europa, kao i kontinentalni dio Sjedinjenih Američkih Država, imali su najtoplije ljeto zabilježeno u 2026. godini”, navodi se u izvješću. “Vrućina, u kombinaciji sa sušom, imala je razoran utjecaj na alpske ledenjake i snježni pokrivač.”
U izvješću se navodi da je razdoblje od 2015. do 2025. bilo najtoplije desetljeće otkako postoje mjerenja, dok se gubitak ledenjaka ubrzavao četiri godine zaredom. Trajanje snježnog pokrivača smanjilo se u gotovo svim promatranim planinskim područjima, a posebno na nižim nadmorskim visinama, gdje se u prosjeku skraćuje za pet dana po desetljeću.
Snijega je sve manje
Švicarska je u izvješću izdvojena kao jedan od jasnih primjera takvog trenda. Prema podacima tamošnjeg Nacionalnog centra za klimatske usluge, broj dana sa snježnim padalinama na nadmorskim visinama nižim od 800 metara prepolovio se od 1970. godine.
Istodobno se visina na kojoj zimi temperatura pada ispod nule podigla. Prije 50 godina ta se granica nalazila na približno 600 metara nadmorske visine, dok je danas oko 850 metara, što dodatno smanjuje mogućnost zadržavanja snijega na nižim skijalištima.
Posljedice se već osjećaju u skijaškoj industriji. Tijekom sezone 2025./2026. vremenski uvjeti doveli su do otkazivanja čak 25 utrka Svjetskog kupa u skijanju.
Ugrožena budućnost skijališta
Istraživači su upozorili i na zabrinjavajuće projekcije za europsku skijašku industriju. Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change pokazala je da bi, bez umjetnog zasnježivanja, čak 53 posto od ukupno 2234 europska skijališta moglo biti suočeno s vrlo visokim rizikom od nedostatka snijega ako globalne temperature porastu za dva stupnja Celzijeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Dodatnu neizvjesnost donosi snažan fenomen El Nino u Tihom oceanu, za koji stručnjaci upozoravaju da bi ove zime mogao pridonijeti blažem i kišovitijem vremenu u Europi. To bi dodatno opteretilo skijališta koja ovise o redovitim i obilnim snježnim padalinama.
Za turiste koji planiraju zimski odmor preporuka je ipak prilično jednostavna: pri odabiru destinacije nije dovoljno provjeriti samo nadmorsku visinu naselja, nego i visinu na kojoj se nalaze same skijaške staze.
Na što treba paziti pri odabiru?
Skijališta koja imaju velik dio staza na visinama iznad 2000 metara općenito su bolje zaštićena od posljedica sve toplijih zima i imaju veće izglede za stabilan snježni pokrivač tijekom sezone.
Niža skijališta i dalje mogu imati izvrsne zimske sezone, no sve više ovise o promjenjivim temperaturama i kraćem razdoblju sa snijegom. Slikovite destinacije poput Morzina, Les Getsa i Kitzbühela, koje su i dalje vrlo popularne među turistima, u budućnosti bi se mogle suočiti sa sve većim izazovima.
S druge strane, visinska skijališta poput Val Thorensa, Tignesa, Zermatta i Cervinije općenito su otpornija na porast temperatura jer se velik dio njihovih skijaških terena nalazi znatno iznad granice smrzavanja. Chamonix je pritom zanimljiv primjer jer se samo naselje nalazi na relativno niskoj nadmorskoj visini, oko 1000 metara, ali skijašima omogućuje pristup nekim od najviših staza u Europi. Upravo bi mu to moglo dati značajnu prednost u razdoblju kada se granica snježnih padalina pomiče prema sve višim područjima.
Umjetni snijeg nije sigurno rješenje
U izvješću se upozorava da će odluke o otvaranju žičara, proizvodnji umjetnog snijega, organizaciji sportskih događaja i ulaganju u infrastrukturu sve više ovisiti o preciznim vremenskim i klimatskim prognozama.
Pojedina bi skijališta u budućnosti zbog toga mogla postati ekonomski neodrživa. Pritom ni umjetno zasnježivanje nije zajamčeno rješenje jer s porastom temperatura njegova učinkovitost opada, a dodatna ograničenja predstavljaju dostupnost vode i sve viši troškovi energije. “Pouzdane informacije sve su važnije za upravljanje neposrednim operativnim rizicima, sezonskim promjenama i dugoročnom prilagodbom”, poručili su autori izvješća.
Izvješće dolazi u trenutku kada se industrija zimskih sportova suočava sa sve većim pritiskom da se prilagodi klimatskim promjenama. Njegovi autori nadaju se da će bolje korištenje vremenskih i klimatskih podataka pomoći skijalištima u planiranju i očuvanju otpornosti tijekom sljedećih desetljeća.
