Na panelu Tehnološka spremnost – Kako uspješno implementirati Fiskalizaciju 2.0? sudjelovali su: Višeslav Majić (direktor Ureda za upravljanje proizvodima, Hrvatska pošta), Andreja Kajtaz (direktorica Sektora digitalnih rješenja, Fina), Ivana Živković Abraham (direktorica i vlasnica tvrtke CFO Management) i Domagoj Bakran (suosnivač tvrtke Kreston Croatia, ovlašteni revizor, porezni savjetnik).
Govorilo se o praktičnoj implementaciji eRačuna, AS4 mreži, digitalnim certifikatima i integraciji u ERP sustave, a posebna pažnja bila je posvećena i suradnji poduzetnika, IT sektora i državne infrastrukture.
Poseban naglasak bio je na obvezama koje stupaju na snagu 2026. i 2027. godine, uključujući eIzvještavanje, klasifikaciju usluga i digitalnu arhivu, dok se ujedno analizirao i utjecaj ovih promjena na transparentnost, kontrolu naplate i cash-flow.
10:25 Uspješna implementacija Fiskalizacije 2.0
Počela je panel rasprava “Tehnološka spremnost – Kako uspješno implementirati Fiskalizaciju 2.0?” u kojoj sudjeluju Višeslav Majić (direktor Ureda za upravljanje proizvodima, Hrvatska pošta), Andreja Kajtaz (direktorica Sektora digitalnih rješenja, Fina), Ivana Živković Abraham (direktorica i vlasnica tvrtke CFO Management) i Domagoj Bakran (suosnivač tvrtke Kreston Croatia, ovlašteni revizor, porezni savjetnik).
„Temeljna razlika između Fiskalizacije 1.0 i 2.0 je što u prvom slučaju govorimo o fiskalizaciji računa, a u drugom fiskalizaciji e-računa te je bitno na koga se ona odnosi. Fiskalizacija računa obuhvaća isključivo račune u krajnjoj potrošnji. Kad koristimo neku uslugu ili kupujemo neki proizvod dobivamo račun. Od 1.1. dobivat ćemo e- račun. Fiskalizacija računa događa se trenutno kad je došlo do transakcije, s druge strane fiskalizacija e-računa je simultana i ide kroz dva toka – direktno primatelju, a drugi u Poreznu upravu“, rekao je Domagoj Bakran.
„Poduzetnici su svjesni da se događa promjena, međutim trebaju se educirati i prikupiti puno informacija. Poduzetnici sad imaju priliku da svoje procese analiziraju, unaprijede, digitaliziraju i da unaprijede obradu podataka što će u konačnici rezultirati uštedama. U startu će biti troškova čega su svi svjesni, ali u budućnosti očekujemo da će poduzetnici imati koristi“, istaknula je Živković Abraham.
„Fina je spremna za ovaj korak. E-račun postoji već jako dugo na dobrovoljnoj bazi, no obavezan je za sve one koji su slali račune prema obveznicima javne nabave. 2019. je prvi zakon stupio na snagu gdje javni naručitelji koje provode javnu nabavu niti nemaju druge opcije. Svi oni poduzetnici koji su morali poslati račun javnom naručitelju, ovim se služe već godinama i priviknuli se na to da moraju slati e-račune. Bilo je kaotično hoće li se svi uspjeti pripremiti, dosta korisnika je rješavalo sve u zadnji čas“, rekla je direktorica Sektora digitalnih rješenja Kajtaz.
Objašnjava da se u ovom slučaju radi o 12 puta većem opsegu nego što je to bilo 2019. godine te da se s ovim Zakonom očekuje preko 80 milijuna transakcija, odnosno računa godišnje. Ne raste samo broj transakcija nego i obveznika i poduzetnika koji su sad nešto obvezni zaprimati ili slati e-račune, što donosi veće izazove.
Kaže kako je jedan od najvećih izazova koje su primijetili primjena KPD-a koji je u startu bio opća nepoznanica, kakav je to šifrarnik i kako se radi nomenklatura vlastitih artikala. Ovo je klasifikacija poslovnih djelatnosti Državnog zavoda za statistiku i kao takav je jedinstven, dakle ne mogu se koristiti vlastiti šifrarnici jer on ima šest znamenki i strukturu kako se one dodjeljuju.
„Hrvatska pošta je prije 15 godina napravila tri perspektive budućnosti – pad broja pismovnih pošiljaka, porast paketa, a digitalizacija raste. Svuda smo malo promašili. Pad pismovnih pošiljaka nije se dogodio u toj mjeri, broj paketa raste ali nismo ni u najgorim scenarijima očekivali ovoliki rast, treći element digitalizacija bila je e-pošta koja nije zaživjela kao originalna ideja“, rekao je Majić.
Bakran kaže kako države iz regije i Europske unije već imaju neki oblik e-računa. „Italija je 2019. uvela obvezno izdavanje e-računa, a primjerice Njemačka si je dala vremena zato što zakon zapravo treba implementirati do 2030. na razini Europske unije (VIDA). Mi smo se odlučili za nagli pristup, ali trebalo je dati vremena informacijskim posrednicima i razumjeti što to stvarno je“, rekao je porezni savjetnik.
Bitna stavka ovoga je i porezni jaz, odnosno koliko je PDV-a izgubljeno na razini EU-a, a ta se brojka kreće oko 90 milijardi eura. Dakle, to je iznos koji je izgubljen u sivoj zoni, možete samo zamisliti koji su to brojevi isporuke s obzirom na to da znamo da je PDV samo dio iznosa. Ovim promjenama se to pokušava na neki način kontrolirati“, zaključio je stručnjak.
Bakran je objasnio i svrhu KPD klasifikacije jednostavnim primjerom. Naime, ako primjerice Hrvatska pošta zaprimi ulazni račun za autosjedalicu, upalit će se lampica u Poreznoj upravi jer što će pošti autosjedalica. “To je ta sustavna automatizacija i nadzora i prikupljanja PDV-a jer porezni inspektor ne mora dolaziti na teren i kopati po svim papirnatim računima, već će porezna uprava u datom trenutku znati da je poduzetnik kupio autosjedalicu koja mu zapravo ne treba prema prijavljenoj djelatnosti”, pojednostavio je.
“Država ima svoje principe i razloge zašto ulazi u Fiskalizaciju 2.0. Također vezano za međunarodnu razmjenu računa do 2030. kada se to očekuje. Mi kao Hrvatska pošta već sad imamo zahtjeve velikih dobavljača iz stranih zemalja koje rade na tome da se ustanovu međunarodna mreža koja će to zatvoriti i biti prihvaćena”, dodao je Majić.
