Obnovljivi izvori energije bili su najveći pojedinačni pokretač rasta globalne opskrbe energijom u 2025. godini. Prvi put u ovom stoljeću, izuzmu li se godine obilježene gospodarskim krizama, pridonijeli su rastu više nego bilo koje pojedino fosilno gorivo: ugljen, nafta ili prirodni plin, ali i od nuklearne energija. Pokazuju to podaci iz Statističkog pregleda svjetske energetike (Statistical Review of World Energy), koji objavljuje Energy Institute u suradnji s organizacijom Ember.
Ukupna globalna opskrba energijom prošle je godine porasla za 1,7 posto, dok je potražnja za električnom energijom povećana za tri posto, što je u oba slučaja brži rast nego godinu ranije.
Izvješće, koje se objavljuje već 75 godina, pokazuje da su obnovljivi izvori povećali ukupnu opskrbu energijom za 3,3 egzadžula (EJ), odnosno deset posto. Najveći doprinos pritom je dala solarna energija, koja je činila čak 71 posto ukupnog povećanja opskrbe iz obnovljivih izvora.
Proizvodnja električne energije iz Sunca porasla je 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, pa je njezin udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije sada dosegnuo 8,7 posto. Time je prvi put prestigla energiju vjetra (8,4 posto) te se gotovo izjednačila s nuklearnom energijom, čiji je udio iznosio 8,8 posto.
Rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora bio je znatno snažniji nego kod nuklearne energije. Proizvodnja iz obnovljivih izvora povećana je za 861 teravatsat (TWh), dok je godišnja proizvodnja iz nuklearnih elektrana porasla za oko 30 TWh, odnosno približno 1,3 posto.
Opskrba naftom porasla je za 1,3 posto, a prirodnim plinom za 1,6 posto.
“Podaci za 2025. godinu pokazuju sve snažniji zamah solarne energije, baterijskih sustava i drugih obnovljivih izvora, dok električna energija postaje sve važniji dio globalnog energetskog sustava”, izjavio je vršitelj dužnosti izvršnog direktora Embra Aditya Lolla.
Globalni kapacitet baterijskih sustava za pohranu energije povećan je tijekom godine za čak 66 posto jer sve više država koristi skladištenje energije kako bi solarna proizvodnja bila dostupna tijekom cijelog dana.
Prekretnica u globalnoj energetici
Podaci upućuju na to da nije riječ o jednokratnom trendu, nego o prekretnici u globalnom energetskom sustavu. Tijekom posljednjih deset godina obnovljivi izvori činili su 31 posto ukupnog rasta svjetske opskrbe energijom, gotovo jednako kao prirodni plin s udjelom od 34 posto. No 2025. bila je prva godina u ovom stoljeću, ne računajući razdoblje financijske krize 2008. i pandemije 2020., u kojoj su obnovljivi izvori nadmašili svako fosilno gorivo po doprinosu rastu.
Unatoč tome, fosilna goriva i dalje čine čak 86 posto ukupne svjetske potrošnje energije, što pokazuje da je proces elektrifikacije gospodarstava još vrlo daleko od završetka.
Kina sada predvodi energetsku tranziciju
Azijsko-pacifička regija i dalje je glavno središte globalnih energetskih promjena. Kina sama čini više od četvrtine ukupne globalne opskrbe energijom te svoje gospodarstvo elektrificira znatno brže od Sjedinjenih Američkih Država i Europe.
Potrošnja goriva u cestovnom prometu u Kini stabilizirala se na razini koja je, po stanovniku, šest puta niža nego u SAD-u i tri puta niža nego u Europskoj uniji. Takav razvoj dio je šire transformacije koja je Kinu učinila vodećom svjetskom silom u području električnih vozila.
Napredak bilježe i druge zemlje. U Pakistanu je udio solarne energije u proizvodnji električne energije u samo četiri godine porastao s tri na 22 posto, zbog čega je vlada otkazala dio planiranog uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) za razdoblje 2026. i 2027. godine.
Europska unija, pak, zahvaljujući ubrzanom razvoju vjetroelektrana i sunčanih elektrana, izbjegla je uvoz fosilnih goriva u vrijednosti procijenjenoj na 121 milijardu eura.
Rast emisija plinova predvode SAD
Globalne emisije ugljikova dioksida iz fosilnih goriva porasle su u 2025. godini za 1,1 posto te dosegnule 35,8 milijardi tona, što predstavlja povećanje od oko 394 milijuna tona u odnosu na prethodnu godinu. Dakle, čovječanstvo i dalje svake godine ispušta sve više CO2 (dok onaj ispušten prethodnih godina ostaje u atmosferi).
Sjeverna Amerika pridonijela je tom rastu s dodatnih 152,3 milijuna tona CO₂, odnosno s oko 38 posto ukupnog globalnog povećanja emisija. Emisije u regiji porasle su 2,7 posto, što je drugi najveći regionalni rast nakon Afrike te predstavlja prekid desetogodišnjeg trenda njihova postupnog smanjivanja.
Najveći dio tog povećanja otpada na Sjedinjene Američke Države, koje su, prema izvješću, bile odgovorne za više od trećine ukupnog globalnog rasta emisija povezanih s energetikom. Unatoč rastu emisija u SAD-u i unatoč trendu elektrifikacije Kine, valja naglasiti da je Kina i dalje daleko vodeći ispuštač stakleničkih plinova (dvostruko više CO2 od SAD-a).
Rast američkih emisija ponajprije je posljedica 13-postotnog povećanja proizvodnje električne energije iz ugljena, nakon što su više cijene prirodnog plina dio elektrana potaknule na povratak ugljenu. Istodobno je potražnja za električnom energijom porasla tri posto, a podatkovni centri u SAD-u čine oko 40 posto globalne potrošnje električne energije podatkovnih centara. Dakako, tome pridonosi i Trumpova politika koja snažno zagovara fosilna goriva i odbacuje ljudski utjecaj na klimatske promjene.
Unatoč tome, proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana u SAD-u povećana je za više od 28 posto tijekom 2025. godine, a obnovljivi izvori osiguravali su više od 19 posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji.
EU ostvarila rekordno smanjenje emisije stakleničkih plinova 2023.
