Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump u 3:10 po našem vremenu održat će govor o stanju nacije u kojem će se primarno fokusirati na gospodarstvo i postignuća svoje administracije. Dok se predsjednik priprema za obraćanje, dio demokratskih zastupnika predvođen Katherine Clark odlučio je bojkotirati događaj, dok će službeni odgovor oporbe iznijeti guvernerka Virginije Abigail Spanberger.
Uoči samog govora Trump se osvrnuo i na situaciju s Iranom istaknuvši kako Teheran želi postići dogovor kako bi izbjegao američki vojni napad, no uz napomenu da iranske vlasti i dalje odbijaju dati jasna jamstva o prekidu nuklearnog programa. Cijela se situacija odvija u jeku novih anketa koje pokazuju da javnost sve više sumnja u predsjednikove prioritete i stvarni doprinos njegove politike dobrobiti države.
1:30 Mnogi demokrati će bojkotirati govor
Deseci demokratskih zastupnika odlučili su bojkotirati Trumpov govor o stanju nacije, a njih tridesetak okupit će se na National Mallu na alternativnom skupu pod nazivom “Stanje nacije po mjeri naroda”. Među prisutnima će biti senatori Chris Murphy i Ruben Gallego te zastupnici poput Pramile Jayapal i Maxwella Frosta, koji sa sobom dovode i posebne goste. Posebno oštre poruke uputit će Gallego, koji planira kritizirati predsjednika zbog politike useljavanja, optužujući ga da je od imigracijske službe stvorio privatnu vojsku te da se ponaša nasilno umjesto da smiruje situaciju.
Ovakav organizirani bojkot rezultat je nastojanja demokratskog vodstva da izbjegne prošlogodišnji scenarij kada su neprimjereni povici tijekom govora zasjenili njihove političke poruke. Zastupnicima je ove godine savjetovano da ili prisustvuju govoru uz strogo poštovanje protokola ili da se prosvjedno uopće ne pojave. Uz zastupnike na National Mallu, govor će bojkotirati i brojni drugi članovi stranke, uključujući i visokopozicioniranu zastupnicu Katherine Clark, čime žele poslati jasnu poruku neslaganja s aktualnom vlasti.
1:20 – Trumpovo obraćanje počinje u 3:10
Kongesnici i senatori već se okupljaju
——
U nastavku donosimo rekapitulaciju glavnih politika i poteza koje je Trump poduzeo tijekom svojih 13 mjeseci na dužnosti. Trump će braniti svoje upravljanje gospodarstvom u trenutku kada većina Amerikanaca ne odobrava njegov pristup, i to samo nekoliko dana nakon što je Supreme Court of the United States odbacio njegovu uporabu izvanrednih ovlasti za uvođenje carina saveznicima i drugim državama.
Carine su u središtu Trumpova drugog mandata. Koristio ih je kako bi kaznio zemlje koje se protive njegovim politikama te kako bi ispravio, prema njegovu mišljenju, trgovinske neravnoteže s državama poput Kine. Sada njegov tim ubrzano traži nove pravne mehanizme kako bi te carine zadržao na snazi. U međuvremenu je uveo privremenu carinu od 15 % na uvoz u Sjedinjene Države iz svih zemalja.
Glavni zakonodavni uspjeh
Trump će vjerojatno istaknuti svoj glavni zakonodavni uspjeh kojim su smanjeni pojedini porezi na dohodak građana. Manje je jasno koliki će dio zasluga pripisati nekadašnjem bliskom savezniku Elonu Musku i njegovu Odjelu za učinkovitost vlade za smanjenje broja zaposlenih u saveznoj administraciji. Republikanski stratezi tražit će znakove da bi Trump mogao ublažiti borbeni ton svojih nedavnih gospodarskih govora, u kojima je Amerikancima pogođenima visokim troškovima života ponudio malo ohrabrenja te je inflaciju pripisivao svom demokratskom prethodniku, Joeu Bidenu.
Nezadovoljstvo birača inflacijom pomoglo je Trumpu da ponovno osvoji vlast, no Amerikanci su i dalje nezadovoljni visokim cijenama te sve češće ne odobravaju njegovo upravljanje gospodarstvom. Posljednjih mjeseci Trump je više puta proglasio pobjedu u borbi protiv inflacije, iako vladini podaci pokazuju da su cjenovni pritisci i dalje povišeni. Iako je gospodarstvo nastavilo rasti pod Trumpom, tržište rada usporilo je, a nezaposlenost je blago porasla. Trump je pokrenuo dosad nezabilježenu kampanju pritiska na Federal Reserve kako bi snizio kamatne stope.
Dok Trump bude stajao za govornicom tijekom svog obraćanja, Sjedinjene Države nalazit će se na rubu otvorenog sukoba s Iranom zbog njegova nuklearnog programa. Donald Trump povećao je američku vojnu prisutnost na Middle East i upozorio da će se dogoditi „doista loše stvari“ ako se ne postigne dogovor kojim bi se riješio spor s Iran oko njegova nuklearnog programa.
Mirotvorac
Amerikanci zaziru od dugotrajnog rata na Bliskom istoku, a Trump je u prošlosti preferirao kratkoročne vojne angažmane. Njegove neuobičajene uporabe vojske uključivale su bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja prošlog lipnja, napade na navodne karipske brodove povezane s krijumčarenjem droge u međunarodnim vodama, uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura prošlog mjeseca te prijetnju zauzimanjem Grenlanda, što je otvorilo ozbiljna pitanja o budućnosti NATO-a.
Trump se predstavlja kao predsjednik mirotvorac, uključujući napore za postizanje krhkog primirja u ratu u Gaza te osnivanje Odbora za mir usmjerenog na obnovu razorenog palestinskog područja. U nastojanju da osvoji Nobelovu nagradu za mir, više je puta tvrdio da je okončao osam ratova, no takve se tvrdnje široko smatraju pretjeranima i nesukladnima stanju na terenu u pojedinim sukobima. Nakon mjeseci tijekom kojih je naizmjenično vršio pritisak na Kijev, uz istodobno upućivanje — ali rijetko provođenje — prijetnji prema Moskvi, mirovni sporazum kojim bi se okončao ruski rat u Ukrajini i dalje mu izmiče.
Donald Trump bi u govoru mogao pokušati obnoviti javnu potporu svojoj restriktivnoj imigracijskoj politici, u trenutku kada potpora njegovu obračunu s ilegalnim useljavanjem slabi. Malo je pitanja toliko usko povezanih s Trumpom kao što je imigracija, no ono je postalo politički teret nakon što su maskirani savezni imigracijski agenti nasilno sukobljavali s prosvjednicima i aktivistima te usmrtili dvojicu američkih državljana u Minneapolisu.
Val deportacija
Trump je u kampanji obećao pokrenuti najveći val deportacija u posljednjih nekoliko desetljeća te je odmah po povratku na dužnost u siječnju 2025. naložio opsežne imigracijske racije. Dio deportiranih nije vraćen u matične zemlje, nego je upućen u treće države poznate po kršenjima ljudskih prava. Njegove su mjere, međutim, uvelike smanjile priljev migranata preko južne granice SAD-a s Meksikom, piše Reuters.
Trumpova administracija te je ciljeve uglavnom provodila jednostrano, dominirajući saveznim agencijama, povlačeći se iz međunarodnih foruma i zanemarujući dotadašnje političke norme. Na meti su se našle organizacije civilnog društva, aktivisti, lokalni dužnosnici, suci i novinari koje se smatralo preprekom. Većina Trumpovih političkih poteza provedena je izvršnim uredbama – oblikom vladanja dekretom koji su američki predsjednici nekoć izbjegavali jer zaobilazi Kongres. Trump je također dodijelio stotine pomilovanja, uključujući i svima optuženima za kaznena djela povezana s napadom na Capitol 6. siječnja 2021.
Samo ove godine izvršnim uredbama i sličnim memorandumima uveo je carine, promicao uporabu herbicida na bazi glifosata, poticao proizvodnju ugljena, obeshrabrivao privatne investicijske fondove u kupnji obiteljskih kuća te usmjeravao prihode od venezuelanske nafte. Ukupno je od preuzimanja dužnosti potpisao 240 izvršnih uredbi – najviše u prvih 13 mjeseci mandata još od razdoblja predsjedništva Franklina D. Roosevelta tijekom Drugoga svjetskog rata.
Klimatska politika i zdravstvo
Trumpova administracija poduzela je korake kako bi poništila klimatske propise iz razdoblja Joea Bidena, uključujući porezne poticaje za čistu energiju i električna vozila. Istodobno je nastojala oslabiti pravne temelje tih politika kako bi budućim administracijama otežala donošenje novih pravila bez potpore Kongresa. Trump je prošle godine povukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma, kao i iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, čime su se SAD svrstale uz Iran, Libiju i Jemen kao iznimke.
Administracija je također agresivno radila na blokiranju projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana, uključujući i one pred dovršetkom, izdavanjem naloga o obustavi radova ili usporavanjem postupaka izdavanja dozvola. Istodobno su ublaženi propisi o zaštiti zraka i voda, a pojedine elektrane na ugljen te naftna i plinska infrastruktura izuzete su od primjene određenih pravila.
Što se tiče zdravstva, šesnaest najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija sklopilo je s Trumpovom administracijom sporazume po načelu „najpovlaštenije nacije“, kojima su pristale sniziti cijene lijekova za Amerikance u zamjenu za izuzeća od američkih carina. Prema tim dogovorima, snizit će cijene za državni program Medicaid te, putem državne internetske stranice TrumpRx, za građane koji lijekove plaćaju gotovinom. Unatoč tome, milijuni Amerikanaca suočavaju se s višim troškovima zdravstvene skrbi u 2026. godini, nakon što Kongres nije postigao dogovor o obnovi izdašnih poreznih olakšica iz razdoblja pandemije bolesti COVID-19. Trump nije podupro nastojanja u Kongresu da se spriječi njihovo ukidanje.
