Do jučer je hibridni rad značio da odlazak u ured povremeno možemo zamijeniti radom u pidžami. Danas znači da kolega s kojim svakodnevno možda i najviše surađujemo nije ljudsko biće.
Timovi sastavljeni od ljudi i AI agenata postaju dio poslovne svakodnevice, a predviđanja da će nas umjetna inteligencija zamijeniti na poslu (zasad) se nisu ostvarila.
Tehnička znanja dalje važna
Podaci potvrđuju da uvođenje AI alata nije dovelo do znatnijeg pada zapošljavanja – osim ako ste visokoobrazovani mladi stručnjak bez iskustva. U industrijama izloženima automatizaciji iskusni su radnici traženiji nego prije, dok se juniori zapošljavaju osjetno sporije.
Iz perspektive poslodavca takav je izbor razumljiv. Rutinske zadatke brže je i jeftinije povjeriti AI alatima nego obučavati pripravnika, a posao se može širiti bez novih zapošljavanja. No, ako mladima suzimo prostor za stjecanje iskustva, tko će za deset godina biti stručnjak koji nas drži konkurentnima i nosi daljnji tehnološki razvoj? Uopće nije upitno trebamo li zapošljavati početnike; nužni su nam ako želimo tehnološke lidere u sljedećem desetljeću. Pitanje je samo kako u ovoj tehnološkoj tranziciji najbolje oblikovati rane dane njihovog razvoja.
Što industrija danas očekuje od mladih inženjera, pitali smo poslodavce u više od 60 hrvatskih kompanija. Zanimalo nas je što je, uz temeljno tehničko znanje s fakulteta, važno za uspjeh početnika s manje od dvije godine iskustva. Istraživanje smo usmjerili na deset vještina povezanih s upravljanjem vlastitim učenjem, ostvarivanjem rezultata i suradnjom s drugima.
Očekivanja su visoka u svim područjima. Za svaku od deset vještina, oko dvije trećine poslodavaca smatra da je važna ili presudna za uspješno obavljanje početničkih zadataka. Od mladih stručnjaka se očekuje da vide širu sliku i razumiju poslovni cilj svojih zadataka. Trebaju predvidjeti probleme, promijeniti pristup kad zapnu i voditi računa o rokovima i kvaliteti. Važno je da mogu razumjeti potrebe korisnika i kritički procijeniti rezultate AI rješenja. Ukratko – očekuje se da budu na razini iskusnih kolega.
Temeljna tehnička znanja i dalje su važna, no trenutačno nisu dovoljna ulaznica u svijet rada. Kad ljudi rade uz AI alate, njihova vrijednost sve više ovisi o tome što mogu dodati algoritamskim rješenjima. Važno je kako prosuđuju, kako se snalaze u neizvjesnosti i kako komuniciraju u složenim situacijama. Na to upućuju i odgovori na pitanje što bi mladi inženjeri trebali više razvijati tijekom studija. Na vrhu su komunikacijske i interpersonalne vještine, zatim kritičko razmišljanje i odgovorna primjena tehnologije te razumijevanje poslovnog konteksta.
Takva “seniorizacija očekivanja” znači da vještine koje su početnici nekad postupno stjecali u prvim godinama rada sada moraju razviti ranije ili znatno brže. Kad je prostor za spontano učenje kroz rad sužen, razvoj tih vještina mora biti sustavniji.
FER zato pokreće program u kojem će studenti prenosive vještine razvijati tijekom cijelog studija, u ranijim godinama one važne za učenje i studiranje, a kasnije one koje im trebaju pri ulasku na tržište rada. Program započinje pilot-projektom koji upravo pokrećemo. U njemu ćemo utvrditi koje vještine, uz tehničko znanje, najbolje zaokružuju profil mladog inženjera, pomoći studentima pred diplomom da prepoznaju područja u kojima najviše mogu napredovati te edukacijski program isprobati u praksi. Rezultati pilota bit će temelj za njegovo postupno širenje na niže godine studija i veći broj studenata.
Fakultet, međutim, može napraviti samo dio posla. Prve godine rada i dalje su mjesto na kojem znanje prerasta u stručnost, a to se ne može u potpunosti preseliti u predavaonicu. Zato pozivamo poslodavce da promisle kome će i kako predati znanje koje danas drže njihovi najbolji ljudi. Tko su talenti današnjice i kako ih prepoznati na vrijeme? Kakvo mentorstvo može ići ukorak s tehnologijom koja se mijenja iz mjeseca u mjesec? I, možda najvažnije, mogu li si kompanije dugoročno priuštiti da ne razvijaju vlastite stručnjake?
One kompanije koje danas osmisle jasan put razvoja za mlade za nekoliko će godina imati iskusne ljude kakve će drugi teško pronaći na tržištu. Ako od početnika već u startu očekujemo više, onda im moramo i više dati; i to s obje strane: fakultet priliku da se za ta očekivanja pripreme, a poslodavci prostor da u prvim godinama rada u njima zaista rastu.
Pilot za pedeset studenata
U utrci s umjetnom inteligencijom dugoročno neće pobijediti samo oni koji najbolje koriste tehnologiju, nego i oni koji znaju razvijati ljude.
FER Talent & Success Lab – STUDENT+ projekt je usmjeren na sustavni razvoj prenosivih kompetencija studenata FER-a, s ciljem jačanja njihova akademskog i profesionalnog uspjeha. Prva faza projekta provodit će se u akademskoj godini 2026/2027, a obuhvaća istraživački rad u suradnji s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na izradi modela kompetencija važnih za uspjeh u studiju i karijeri te izradu instrumenta za utvrđivanje razvijenosti kompetencija studenata.
U pilot provedbu projekta bit će uključeno 50 studenata diplomskog studija koji će pohađati modularni edukacijski program razvoja kompetencija. Nakon validacije rezultata, program će se širiti na ostale godine studija i veći broj studenata.
