Bivši hrvatski ministri vanjskih poslova Miomir Žužul i Mate Granić smatraju da bi izborni rezultati u Bosni i Hercegovini mogli otvoriti prostor za jačanje političkog položaja Hrvata. Pritom ističu važnost potpore hrvatske Vlade, ali i promijenjenog pristupa američke administracije prema BiH.
Prema njihovim procjenama, ključno je iskoristiti postojeće političke okolnosti za dogovor o promjenama koje bi osigurale ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i očuvale načela Daytonskog mirovnog sporazuma.
Miomir Žužul ocijenio je da Hrvati u BiH ulaze u razdoblje u kojem bi mogli ostvariti značajniji politički napredak. Kao važan čimbenik izdvojio je izborni rezultat i izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, što smatra prilikom za otvaranje političkih kanala koji su dosad bili ograničeni.
Odnos s Amerikom
Pritom je upozorio na važnost odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i potpore Zagreba, posebno u kontekstu europskih i euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine.
„Kad ja sagledam, živeći s obje strane Atlantika, više u Americi nego ovamo, mislim da je, gledajući i situaciju u Americi, ovo veliki trenutak mogućnosti i perspektive za Bosnu i Hercegovinu, ali i Bosnu i Hercegovinu u kojoj su Hrvati ne samo integrirani, nego na određeni način i predvodnik”, kazao je Žužul.
Dodao je da se put BiH prema NATO-u i Europskoj uniji ne može promatrati odvojeno od uloge Hrvata i potpore Republike Hrvatske.
„Tko u Bosni i Hercegovini ne shvaća da nema puta prema NATO-u i prema Europskoj uniji nego koji ide preko i uz vodstvo i podršku Hrvata i podršku Republike Hrvatske, taj ili se pravi da ništa ne razumije ili stvarno ništa ne razumije”, poručio je.
Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić upozorio je na složene međunarodne okolnosti, od rata Rusije i Ukrajine do sukoba na Bliskom istoku i političkih napetosti u Europi. U takvim okolnostima posebno je istaknuo ulogu hrvatske Vlade i premijera Andreja Plenkovića.
„Izuzetno složena međunarodna situacija u kojoj samo mogu kazati da se predsjednik Vlade Andrej Plenković i hrvatska Vlada jako dobro nose s tom situacijom. I unutar Europske unije i što se tiče ove regije. To je najčvršća podrška Hrvatima u BiH”, rekao je Granić.
Osvrnuo se i na mogućnost lobiranja prema administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Smatra da postoje različiti načini za jačanje položaja Hrvata u BiH, pri čemu je posebno važna jasna politika Zagreba.
‘Hrvati sami odlučili’
„Puno važnija od toga je vrlo jasna politika koju demokratski svijet prepoznaje, a to je ono što u ovom trenutku radi hrvatska Vlada. Ukratko, što se tiče Bosne i Hercegovine, izuzetno je važno i dobro da su Hrvati u BiH sami odlučili tko će biti njihov član Predsjedništva, gospođa Filipović”, kazao je Granić.
Govoreći o ulozi Washingtona, Žužul smatra da američka administracija neće nametati rješenja za Bosnu i Hercegovinu, nego će podržati dogovor domaćih političkih aktera ako bude utemeljen na načelima Daytonskog mirovnog sporazuma.
Pritom je naglasio da su promjene Izbornog zakona, ali i razgovori o različitim modelima unutarnjeg uređenja BiH, legitimna politička pitanja o kojima se može pregovarati.
„Promijeniti Izborni zakon i uskladiti ga s biti Daytonskog sporazuma, to je moguće, to je realno i to će se, po čvrstom uvjerenju, i dogoditi. Promijeniti strukturu, koncept, okvir Bosne i Hercegovine, to je moguće i o tome se pregovaralo”, rekao je Žužul.
Osvrnuo se i na rasprave o mogućem uspostavljanju trećeg entiteta, odbacujući tvrdnje da je razgovor o takvom modelu sam po sebi nelegitiman.
„Tko god kaže da je nelegitimno pregovarati o trećem entitetu ili bilo kojoj drugoj soluciji, taj naprosto izmišlja. Legitimno je između ljudi pregovarati o svemu, samo je loše ratovati, ne daj Bože da se to dogodi”, poručio je.
Žužul je pritom odbacio mogućnost unitarne Bosne i Hercegovine, ocjenjujući da bi takvo uređenje značilo političku dominaciju jednog naroda nad druga dva.
U konačnici, obojica bivših ministara naglašavaju važnost dogovora koji bi se temeljio na Daytonskom mirovnom sporazumu, uz osiguravanje političke ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, prenosi RTV HB.
