Dok se Bosna i Hercegovina deklarativno bori za europski put, njezin trenutačni predsjedatelj Predsjedništva, Denis Bećirović, iskoristio je govornicu Vijeća Europe za opasno igranje s ustavnim poretkom države. Umjesto poruka pomirenja i stabilnosti, Bećirović je svojim izlaganjem u Strasbourgu dodatno produbio jaz između konstitutivnih naroda, otvoreno negirajući Daytonski sporazum i prava Hrvata na legitimno predstavljanje.
Skandal je izbio kada je mađarski diplomat Zsolt Nemeth postavio vrlo precizno pitanje o tome podržava li Bećirović pravo hrvatske zajednice da sama bira svog člana Predsjedništva. Umjesto diplomatskog i konkretnog odgovora, bošnjački član Predsjedništva posegnuo je za teškom retorikom, pokušavajući legalizirati praksu preglasavanja koja godinama destabilizira zemlju.
Branivši poziciju Željka Komšića, Bećirović je ustvrdio da je on “na potpuno legalan način izabran od građana Bosne i Hercegovine” te da bi model koji bi spriječio majorizaciju Hrvata zapravo značio stvaranje “novih etničkih linija razdvajanja” i uvođenje “etničkog aparthejda”. Ovakva kvalifikacija ustavnih prava jednog od triju ravnopravnih naroda izazvala je nevjericu među onima koji poznaju složenu arhitekturu BiH, piše RTV Herceg-Bosne.
Što Bećirović svjesno prešućuje javnosti
Iako Bećirović uporno barata terminima koji sugeriraju građanski model, Ustav BiH ga izravno demantira. U članku V jasno se navode “bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH”, a ne neodređeni predstavnici koji se biraju iz nekog naroda, a glasovima drugog. Korištenje manipulativne sintagme “iz reda hrvatskog naroda” služi isključivo kao paravan za nastavak politike u kojoj brojniji narod odlučuje o političkoj sudbini malobrojnijeg.
Temeljno ustavno načelo o legitimnom političkom predstavljanju potvrdio je i Ustavni sud BiH u povijesnoj presudi “Ljubić”. Sud je tada jasno utvrdio da konstitutivnost naroda nalaže da svaki narod mora imati pravo samostalno i slobodno birati svoje predstavnike, bez miješanja drugih. Bećirovićeva retorika o “aparthejdu” izravan je napad na ovu odluku najviše sudske instance u zemlji.
Osim pravne strane, tu je i ona funkcionalna, hrvatski član Predsjedništva raspolaže mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Taj veto, u slučaju preglasavanja, ne šalje se “svim građanima”, već isključivo hrvatskom klubu u Domu naroda. Ignoriranjem ovih činjenica pred međunarodnim diplomatima, Bećirović je pokazao da mu cilj nije europska BiH ravnopravnih naroda, već dominacija koja vodi u trajnu političku krizu.
