Mađarska će 12. travnja održati parlamentarne izbore, a prvi put nakon gotovo dva desetljeća vlasti, Viktor Orban i njegova stranka Fidesz ulaze u kampanju kao slabija karika. Proljetni izbori dolaze u vrijeme dubokog zamora birača, institucionalne krize i sve otvorenijih kritika zbog urušavanja vladavine prava. U središtu ovog političkog potresa našao se čovjek koji je donedavno bio dio samog sustava, Peter Magyar.
Prema anketi Politica, Magyareva stranka Tisza (Stranka poštovanja i slobode) trenutno vodi s 49 posto potpore, dok je Fidesz pao na 37 posto. Takav odnos snaga do nedavno je bio nezamisliv u političkom sustavu koji je Orban godinama čvrsto kontrolirao.
Peter Magyar, 44-godišnji pravnik, nije klasični oporbenjak. Njegova karijera izgrađena je unutar Fidesza i državnog aparata, radio je u Ministarstvu vanjskih poslova, stalnom predstavništvu Mađarske pri Europskoj uniji, Uredu premijera te vodio Studentski kreditni centar. Mediji su ga opisivali kao “moćnog insajdera” sustava.
Od insajdera do opasnog protivnika
Prijelomni trenutak dogodio se u veljači 2024. godine, nakon skandala s predsjedničkim pomilovanjem u slučaju zataškavanja seksualnog zlostavljanja djece. Kada je tadašnja predsjednica Katalin Novak bila prisiljena na ostavku, a njegova bivša supruga, ministrica pravosuđa Judit Varga, povukla se iz politike, Magyar je javno raskinuo s Fideszom. Podnio je ostavku na sve državne funkcije i optužio stranku za autoritarnost i sistemsku korupciju.
Njegova rečenica da “nekoliko obitelji posjeduje pola države” brzo je postala viralna, a intervjui u najčitanijim mađarskim medijima prikupili su milijune pregleda.
Na nacionalni praznik, 15. ožujka 2024., Magyar je pred desecima tisuća ljudi u Budimpešti najavio stvaranje nove političke platforme. Umjesto da osniva potpuno novu stranku, preuzeo je tada marginalnu Tiszu (osnovanu 2020.) kako bi izbjegao administrativne prepreke i gubitak vremena, a to je bio potez koji se kasnije pokazao ključnim.
Razočarani birači ciljana skupina
Na izborima za Europski parlament 2024. godine, Tisza je osvojila gotovo 30 posto glasova, što je najbolji rezultat neke mađarske stranke koja nije Fidesz od 2006. godine, osiguravši sedam parlamentarnih mjesta. Magyar se pritom jasno distancirao od “stare oporbe”, odbacujući saveze s “kompromitiranim i neučinkovitim strankama” koje su godinama bezuspješno pokušavale srušiti Orbana.
Njegove poruke “Nema lijevo ni desno, samo Mađarska” i “Korak po korak, ciglu po ciglu, vraćamo domovinu” ciljaju birače razočarane i vlašću i tradicionalnom opozicijom.
Magyar se definira kao “kritički” proeuropski konzervativni liberal. Najavljuje jačanje neovisnosti pravosuđa, borbu protiv korupcije i pristupanje Uredu europskog tužitelja, potez koji bi, prema njegovim riječima, omogućio deblokadu milijardi eura iz Mađarskoj zamrznutih fondova EU-a.
U vanjskoj politici obećava čvrsto usidrenje države u EU-u i NATO-u, uz “pragmatične” odnose s Rusijom i Kinom. Za razliku od Orbana, koji otvoreno koketira s Moskvom, Magyar tvrdi da u politici nema prijateljstava, već samo interesi i vrijednosni savezi.
Orban ozbiljno ugrožen
Orban je godinama bio ključni remetilački faktor u Europskoj uniji, od blokiranja pomoći Ukrajini do sukoba oko sankcija Rusiji i prava LGBTQ+ osoba. No sada se suočava s protivnikom koji mu oduzima temelj političke moći: monopol na “nacionalni” narativ.
Magyar nije došao izvana, već iz samog srca sustava. Upravo zato njegove optužbe o “feudalnoj državi” i klijentelističkoj mreži pogađaju snažnije od kritika tradicionalne opozicije.
Ako se potvrde trendovi iz anketa, izbori u travnju mogli bi označiti početak kraja Orbanove ere i otvoriti najneizvjesnije poglavlje mađarske politike u posljednjih 15 godina.
