U Facebook grupi Otok Hvar objavu o procesiji “Za križen” 2026 podijelio je Franislav Godinović, istaknuvši važnost jednog od najprepoznatljivijih vjerskih i kulturnih običaja otoka Hvara, koji se u neprekinutom nizu održava već više od pet stoljeća.
Procesija će i iduće godine, kao i tradicionalno, krenuti u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak, s početkom u 22 sata, i to istodobno u šest mjesta: Jelsi, Pitvama, Vrisniku, Svirčima, Vrbanju i Vrboskoj.
Više od 500 godina neprekinute tradicije
Riječ je o jedinstvenom obredu osobite pobožnosti, ali i snažnom izrazu vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika otoka Hvara. Dodatnu težinu ovoj procesiji daje i činjenica da se od 2009. godine nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske nematerijalne baštine.
U objavi Franislava Godinovića ističe se kako je procesija “zbog važnosti i našeg identiteta davno prešla granice Hrvatske”, čime se dodatno potvrđuje njezin značaj ne samo za Hvar, nego i za hrvatsku baštinu u cjelini.
Središnja figura procesije je križonoša, koji na čelu ophoda nosi križ težak oko 18 kilograma, i to kao znak osobne i obiteljske molbe te zahvalnosti. Posebnost procesije “Za križen” ogleda se i u njezinoj zahtjevnosti. Tijekom noći sudionici bez prekida hodaju oko osam sati i pritom prelaze približno 25 kilometara, bez obzira na vremenske uvjete.
“Procesije Za križen je jedinstven obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta puka otoka Hvara”, navodi se u objavi.
Križevi se ne susreću
Jedna od posebnosti svih ophoda diljem otoka jest činjenica da se križevi tijekom procesija nikada ne susretnu međusobno, sve do povratka u vlastitu župu. Upravo taj detalj dodatno naglašava posebnost i strogo čuvanu tradiciju ovog običaja.
Uz križonošu, u procesiji sudjeluju brojni vjernici, hodočasnici, pjevači, kantaduri i posjetitelji, a organizaciju i provedbu nose bratimi, betovštine, župe i zajednice vjernika, u čiji je povijesni i svakodnevni život križ duboko utkan. Duhovna i glazbena okosnica procesije je “Gospin plač”, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća, koji u glazbenoj formi izvode izabrani pjevači, odnosno kantaduri.
Time procesija ne ostaje samo vjerski čin, nego i snažan spoj baštine, liturgije, pučkog pjevanja i kolektivnog pamćenja otoka.
Poruka podrške svim križonošama otoka Hvara
Osim šest tradicionalnih župa koje sudjeluju u noćnoj procesiji, u objavi je upućena podrška i križonošama iz drugih hvarskih mjesta sa stoljetnom tradicijom, među kojima su Poljica, Zastražišće, Gdinj, Bogomolje, Sućuraj, Sveta Nedjelja i Dol, gdje se procesije uglavnom održavaju u ranijim jutarnjim satima na Veliki petak.
“Sritno i blagoslovljeno svim križonošama na otoku Hvaru 2026 godine, na ponos i diku vas, vaših obitelji i mjesta čiji križ nosite uz Božju pomoć”, poručio je u objavi Franislav Godinović.
Moja reakcija na članak je…
