Kao odgovor na američko-izraelske napade u kojima je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Hamnei, Hezbollah je 2. ožujka lansirao rakete i dronove prema Izraelu, upuštajući se u širu regionalnu eskalaciju koja je proizašla iz rata s Iranom. Napad je vjerojatno pokrenut po uputama iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).
Izrael je odmah odgovorio. Nakon žestokih zračnih napada na mete u Libanonu, izraelski ministar obrane objavio je 24. ožujka da će Izrael okupirati južni Libanon do rijeke Litani kako se se stvorila “zona” koja će spriječiti buduće raketne napade na sjever Izraela. Izraelska vojska zbilja “gura” do najavljene granice. Američki The Spectator piše da IDF nailazi na “odlučan, ali ne i efikasan otpor”. S druge strane, iranski mediji i oni bliski Hezbollahu pišu o herojskom otporu i “groblju” domaćih izraelskih tenkova Merkava:
Prema izvješćima iz 26. ožujka, 21 izraelski glavni borbeni tenk Merkava uništen je u roku od 24 sata. Topničke jedinice Hezbollaha također su ciljale izraelske zapovjedne položaje u regiji Taybeh, Rab Thalathin i Oudaiseh, a istovremeno su pucale na izraelska pojačanja koja su poslana radi evakuacije žrtava, tvrdi paravojna teroristička skupina. Prema iranskom Press TV, od 2 ožujka do danas, uništeno je oko 100 Merkava tenkova u južnom Libanonu.
⚡️🇱🇧Earlier, Hezbollah shared footage of striking a Merkava tank in the town square of Taybeh, southern Lebanon. pic.twitter.com/6O3bxCUvPt
— Suppressed News. (@SuppressedNws1) March 26, 2026
Hezbollah releases a video showing a strike on an Israeli Merkava tank. pic.twitter.com/sVA99eSfqq
— Clash Report (@clashreport) March 27, 2026
Zasjeda…
Ove brojke, dakako, treba uzeti s rezervom, ali govore o otporu čak i ako su višestruko manje. Neovisna provjera razmjera štete i žrtava je, kao i u ukrajinskom ratu, zasad nemoguća. Ipak, snimke ukazuju na barem nekoliko uništenih izraelskih tenkova, koji su ponos vojske i vojne industrije. Naročito izražena karakteristika tenkova Merkava bi im trebala biti snažna obrana.
Prema narativu Hezbollaha, većina gubitaka izraelskih tenkova dogodila se u jednom sukobu između gradova Taybeh i Qantara, nakon što su izraelske jedinice navodno “napredovale kako bi izvele manevar s ciljem preuzimanja kontrole nad područjem”. U službenoj izjavi paravojnih snaga navodi se da ih je njegovo osoblje “pratilo i pripremalo namamiti neprijatelja u dobro isplaniranu zasjedu”, što je rezultiralo time da su njegove snage “uspjele osujetiti neprijateljski manevar, nanoseći gubitke, uključujući 10 tenkova Merkava i buldožera D9”.
Da su istinite brojke koje Hezbollah iznosi, to bi bio najveći gubitak za izraelsko oklopno oružje u više od 40 godina: još od ranih faza Libanonskog rata kada su se Merkave i stariji tenkovi koje su isporučile SAD sukobili s novo operativnim tenkovima sirijske vojske T-72 i protuoklopnim navođenim oružjem.
Do gubitaka tenkova je došlo, navodno, jer je Hezbollah rasporedio svoje specijalne snage Radwan. Ove snage prethodno nisu bile raspoređene za sukobe s izraelskim snagama, već su djelovali u Siriji.
Osim protuoklopnih sustava Kornet (sovjetski dizajn) i sustava Almas (dijamant), koji je iranska prekopirana verzija izraelskog sustava Spike AGTM, čini se da je novost upotreba FPV dronova od strane Hezbollaha. Prema lokalnim izvješćima, jeftine protutenkovske navođene rakete i dronovi učinkovito su korišteni za uništavanje velikih glavnih borbenih tenkova vrijednih nekoliko milijuna dolara svaki.
🚨🇱🇧 BREAKING
Hezbollah targets a Merkava tank with a guided missile in the vicinity of Barkat Dabal in southern Lebanon. pic.twitter.com/K9HgmESAoz
— 𝐓𝐌𝐓 (@TMT_arabic) March 28, 2026
For the first time, Hezbollah successfully used an FPV attack drone to target an Israeli armored vehicle, hitting a Merkava MBT. pic.twitter.com/I6wHI1HXoo
— OSINTtechnical (@Osinttechnical) March 26, 2026
IDF pod pritiskom: Dugotrajan sukob na nekoliko frontova
Izraelsko vojno vodstvo upozorilo je vladu da se nakon otprilike 900 dana gotovo neprekidnog sukoba vojska približava točki pucanja. U obraćanju ministrima, načelnik Glavnog stožera IDF-a iznio je sliku snaga razapetih na previše frontova, s premalo ljudi i bez jasnog olakšanja na vidiku.
Rezervisti su sada istovremeno raspoređeni diljem Gaze, Libanona, Sirije, Zapadne obale i potencijalno u pripremi za izravni sukob s Iranom. Visoki dužnosnici IDF-a upozorili su na “krizu ljudstva” jer ponovljeni pozivi rastežu sustav izvan njegovih projektnih granica. Ono što je nekada bila snažna snaga postala je stalno aktivna snaga. Sustav nije bio dizajniran za to.
Istodobno, strukturni jaz ostaje neriješen. Nije donesen zakon o regrutaciji ultraortodoksnih židova, što tisuće ljudi ostavlja izvan dometa regrutacije. Izraelski obrambeni dužnosnici upozorili su da se bez promjena politike regrutacije “model neće održati”. Politički kompromis koji je održavao ovaj aranžman u mirnodopsko vrijeme sudara se s ratnom stvarnošću.
Pritisak se stvara i iznutra. Odluka kabineta da legalizira desetke dodatnih ispostava i farmi na Zapadnoj obali stvorila je nove sigurnosne obveze, od kojih svaka zahtijeva trupe na terenu. Paralelno s tim, porast nasilja židovskih nacionalista na teritoriju već je prisilio na raspoređivanje dodatne bojne, s izgledima za daljnje raspoređivanje. Vojni dužnosnici opisali su trenutni operativni tempo kao “neodrživ tijekom duljeg vremena”.
A tu je i problem s ljudstvom. Obvezna služba trebala bi se smanjiti na 30 mjeseci od siječnja 2027., što je suprotno od zahtjeva vojske da se produži na 36 mjeseci. Manje vojnika, koji ostaju kraće vrijeme, ulaze u sustav koji je već pod pritiskom. Bivši i sadašnji dužnosnici upozorili su na “eroziju spremnosti” ako snage ostanu kontinuirano raspoređene.
Ključni zakoni koji pokrivaju novačenje, mobilizaciju pričuvnika i trajanje službe odgođeni su, velikim dijelom zbog napetosti oko izuzeća za haredi ultraortodoksnu zajednicu. Upozorenje načelnika Glavnog stožera je oštro: bez smanjenja operativnog opsega, sustav će početi otkazivati pod vlastitom težinom.
Problemi i sa streljivom za obranu
Da bi se pogoršali problemi napadačkih koalicija, već im ponestaje vrlo moćnog streljiva kojim su raspoređeni. Novo izvješće utjecajnog britanskog Kraljevskog instituta za obranu i sigurnost ujedinjenih službi (RUSI) upozorava da je Izrael iskoristio većinu svojih presretača Arrow 2 i 3, dok su američke rakete THAAD koje štite saveznike u Perzijskom zaljevu uvelike iscrpljene.
U prethodnom izvješću Instituta za istraživanje vanjske politike (FPRI) i Instituta Payne također je utvrđen kritičan nedostatak 14 od 35 vrsta streljiva korištenih u Iranu nakon samo prvih 96 sati borbi.
Kraljevski institut za obranu i sigurnost ujedinjenih službi procjenjuje da je Izrael već ispalio 80% svojih presretača Arrow 2 i Arrow 3, 54% svojih projektila David’s Sling i 45% američkih presretača THAAD koje koristi. Nasuprot tome, iskorišteno je samo 20% presretača Iron Dome. Institut procjenjuje da je 60% projektila THAAD raspoređenih za zaštitu zaljevskih država od iranskih napada već potrošeno.
Izraelske zalihe ofenzivnog oružja su u boljem stanju; na primjer, lansirana je samo polovica njihovih Rampage raketa, izvještava Haaretz.
Izraelski kapaciteti presretanja su ograničeni i ne mogu se mjeriti s brzinom kojom Iran lansira projektile na Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva. Svaki presretač Arrow košta između 2 i 3 milijuna dolara, što ograničava količinu koju si Izrael može priuštiti. Cijena projektila i veličina zaliha – koje se ne mogu brzo proširiti – postavljaju matematičko ograničenje na to koliko dugo rat može trajati koristeći trenutnu kombinaciju oružja i metoda.
Institut procjenjuje da bi Sjedinjenim Državama moglo trebati i do pet godina da obnove svoje rezerve raketa Tomahawk.
Izvori IDF-a prošli su tjedan odgovorili na izvješća koja sugeriraju da su izraelske zalihe presretača pri kraju, ali nisu dali nikakve detalje. Osim što im ponestaje presretača, iranske najnovije rakete dobile su tehnološku nadogradnju i dokazale su se sposobnima izbjegavati presretače i pogoditi njihove ciljeve. Svih 13 američkih baza u Perzijskom zaljevu je u nekopj mjeri oštećeno iranskim napadima, a većina je sada uglavnom s vrlo malo osoblja, o čemu je pisao The New York Times.
Snažan kombinirani napad na američku bazu: Ranjeni vojnici i uništeni avioni
