Uoči najavljenog štrajka radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga u javnosti se rasplamsao oštar sukob oko stvarnih iznosa njihovih primanja, nakon što je poslovođa Čistoće javno optužio gradsku upravu za “friziranje” podataka te kao dokaz ustvrdio da osnovna plaća radnika bez dodataka iznosi znatno manje nego što gradske tablice pokazuju.
Sve je počelo kada su Grad Zagreb i gradonačelnik Tomislav Tomašević objavili službene tablice s prosječnim, minimalnim i maksimalnim isplaćenim primanjima po zanimanjima, prema kojima je prosječna neto plaća s dodacima za komunalnog radnika u srpnju iznosila 1650,61 euro, uz najnižu isplatu od 1272,30 eura i najvišu od 2250,81 euro.
Reagirajući na te brojke, poslovođa Zagrebačkog holdinga za medije je ustvrdio da objavljeni iznosi ne prikazuju realnu osnovnu plaću jer uključuju prekovremene sate, smjenski rad, prijevoz, neoporezive naknade i porezne olakšice, poručivši: “To su frizirani podaci koji nisu u cijelosti točni. Plasirali su ih uoči štrajka kako bi se javnost okrenula protiv radnika i stala na stranu uprave”, piše Dnevnik.hr.
Reakcija Grada Zagreba, objavljene isplatne liste i pozadina sukoba
Tvrdeći da radnik u prvoj smjeni zaradi oko 1000 eura ili manje, poslovođa je redakciji predočio vlastite platne liste za travanj i kolovoz koje pokazuju da mu je uz koeficijent 2,600 i osnovicu od 592,20 eura konačna isplata s dodacima za prehranu, nagradu i prijevoz dosegnula 1686,47 eura u kolovozu, odnosno 1694,20 eura u travnju.
Kao odgovor na ove prozivke, Grad Zagreb je ubrzo objavio službene isplatne liste za zaposlenike ZET-a i Čistoće kako bi dodatno potkrijepio ranije podatke, pri čemu dokumenti potvrđuju postojanje velikih razlika u primanjima od 1272,30 eura ukupne isplate za komunalnog radnika do 2947,31 euro za vozača autobusa, ali i potvrđuju da konačni iznosi ovise o smjenama, radu vikendom, prekovremenim satima, stažu, poreznim olakšicama i prijevozu.
Ovaj ozbiljan sukob oko plaća dolazi u iznimno osjetljivom trenutku, dok sindikati ZET-a i Zagrebačkog holdinga ozbiljno razmatraju pokretanje štrajka te zahtijevaju veća materijalna prava radnika i sklapanje dugoročnijih kolektivnih ugovora.
