Utrka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ulazi u završnicu, a uz Darijanu Filipović i Zdenka Lučića u igri je i Slaven Kovačević. No postoji još jedan politički igrač čiji bi stav mogao biti itekako zanimljiv, Zoran Milanović.
Još malo i izborna kutija u Bosni i Hercegovini više neće biti samo mjesto na kojem će se prebrojavati glasovi nego političko ogledalo hrvatskog korpusa u BiH. Hoće li većina stati uz Darijanu Filipović, kandidatkinju HDZ-a BiH i HNS-a, ili će se dio hrvatskog biračkog tijela okupiti oko Zdenka Lučića, kandidata stranaka okupljenih u Petorku?
A onda je tu i treće ime, Slaven Kovačević iz Demokratske fronte, no s obzirom da on računa na glasove bosanskohercegovačkih građana koji nisu hrvatske nacionalnosti, on je i manje važan.
Govori o položaju Hrvata
Predsjednik Republike Hrvatske posljednjih godina nije skrivao koliko mu je pitanje položaja Hrvata u BiH važno. Milanović je više puta upozoravao na problem legitimnog političkog predstavljanja Hrvata, a njegovi odnosi s političkim predstavnicima Hrvata u BiH pritom nisu ostali samo na javnim izjavama.
Sjetit će se i mnogi kako su gotovo sve stranke današnje Petorke podržale stav Zorana Milanovića o tome da Finska i Švedska ne smiju ući u NATO dok se ne riješi hrvatsko pitanje u BiH. Milanović, iako nije bio usamljen, nije tada naišao na plodno tlo s obzirom na to da HDZ BiH i njihova sestrinska stranka u Hrvatskoj nisu odveć na tome iznistirale.
Ni troje zastupnika iz 11. Izborne jedinice, također, nisu imali hrabrosti prijetiti podrškom vladajućoj većini, iako su to mogli. Danas bi imali ulice diljem Herceg Bosne da su to učinili, a ovako im se ni imena ne sjećamo bez guglanja, piše portal Bild.
U travnju prošle godine Milanović je na Pantovčaku primio Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a BiH. Na sastanku je bila i Darijana Filipović, današnja kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH. Razgovaralo se o političkoj situaciji u BiH, ravnopravnosti konstitutivnih naroda i potrebi promjene Izbornog zakona kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje Hrvata u institucijama BiH.
Drugim riječima, teško je govoriti o nekakvom političkom ratu Milanovića i Čovića. Njihov odnos je, barem prema javno dostupnim potezima, korektan i komunikacija postoji.
Ali tu priča postaje zanimljivija. Samo nekoliko mjeseci nakon susreta s Čovićem, Milanović je na Pantovčaku ugostio predstavnike drugih hrvatskih političkih stranaka iz BiH. Ilija Cvitanović, Mario Karamatić, Ivo Tadić i Ivan Lukenda razgovarali su s hrvatskim predsjednikom upravo o položaju Hrvata, njihovim pravima i legitimnom predstavljanju. Među njima su, dakle, bili čelnici stranaka koje će nekoliko mjeseci poslije okupiti Petorku i podržati Zdenka Lučića kao zajedničkog kandidata.
To je detalj koji uoči izbora vrijedi ponovno staviti na stol.
Jer Milanović je, s jedne strane, razgovarao s Čovićem i Filipović, a s druge je otvorio Pantovčak predstavnicima političkih stranaka koje danas stoje iza Lučića. Iz toga se, naravno, ne može izvući zaključak da Milanović podržava jednog ili drugog kandidata. Takva javna potpora zasad nije objavljena.
Koga bi podržao?
Ako bi predsjednik Hrvatske danas morao birati između Darijane Filipović i Zdenka Lučića, kome bi dao prednost?
Odgovor na to pitanje možda se neće dobiti u formalnoj izjavi, nego u političkim signalima. Milanović je već pokazao da razgovara i s Čovićem i s njegovim političkim protivnicima. Istodobno, njegovi stavovi o legitimnom predstavljanju Hrvata u BiH mnogo su bliži temi oko koje su okupljeni i jedni i drugi nego što bi se iz dnevnih stranačkih prepucavanja moglo zaključiti.
A upravo će to biti jedan od paradoksa ove kampanje.
Darijana Filipović predstavlja politički kontinuitet HDZ-a BiH i Dragana Čovića. Zdenko Lučić predstavlja pokušaj Petorke da ponudi alternativu tom kontinuitetu. Slaven Kovačević dolazi iz Demokratske fronte i njegova kandidatura u hrvatskoj političkoj javnosti ponovno otvara pitanje mogućnosti izbora člana Predsjedništva BiH bez dominantne potpore hrvatskih birača.
U toj računici svaki glas postaje važan, a svako političko svrstavanje dobiva dodatnu težinu.
Petorka je Lučića službeno podržala početkom svibnja, čime je potvrđeno da će upravo on biti kandidat HDZ-a 1990, HRS-a, HNP-a, HSS-a i HDS-a. Time je postalo jasno da će se hrvatsko biračko tijelo suočiti s dvoje kandidata dok se iz prikrajka šulja i Komšićev potrčko.
I zato će biti zanimljivo vidjeti hoće li Milanović ostati na onome što je radio dosad, razgovarati sa svima, inzistirati na legitimnom predstavljanju Hrvata i ne ulaziti izravno u utrku, ili će ipak u jednom trenutku poslati jasniju poruku.
Jer ako se predsjednik Hrvatske odluči oglasiti, bit će vrlo teško izbjeći pitanje koje visi u zraku već mjesecima. Darijana ili Zdenko?
Milanović za sada nije dao odgovor. No Pantovčak je već otvorio vrata i jednima i drugima, barem politički. A nakon izbora bit će puno jasnije kome je taj prostor zapravo više odgovarao.
