Vladimir Putin mogao bi usmjeriti svoj pogled na gradić u istočnoj Europi u pokušaju invazije na NATO, izjavio je stručnjak.
Tim Willasey-Wilsey, bivši diplomat, upozorio je da “projekt” brutalnog ruskog vođe još nije završen, predviđajući da će Putin “imati dobru godinu 2026.”. Profesor s King’s Collegea u Londonu upozorio je da bi, čak i ako napadi i pucnjava u Ukrajini prestanu, sljedeći potezi gospodara Kremlja mogli biti još odvažniji.
Stručnjak smatra da će Putin prvo započeti s “nagrizanjem rubova Ukrajine” kako bi ispitao čvrstoću jamstava koja su dali saveznici. Točka posebne opasnosti za temelje NATO-a bit će Narva, gradić na estonsko-ruskoj granici, rekao je. “Ona za koju sam uvijek mislio da je vrlo opasna je Narva, koja ima 80 posto ruskog stanovništva”, rekao je Willasey-Wilsey za The Sun. “Vjerujemo li doista da će Sjedinjene Države ići u rat zbog jednog grada u Estoniji? Više nisam siguran u to.”
‘Problematična’ demografija grada
Ove najave dolaze u trenutku kada se Vijeće sigurnosti UN-a pripremalo za hitan sastanak nakon što je Putin lansirao balistički projektil Orešnik na Ukrajinu. Kijev je također optužio Rusiju da je dosegla “užasnu novu razinu ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti svojim terorom nad civilima”.
Upozorenja o malom estonskom gradu Narvi stigla su i od stručnjaka iz Chatham Housea usred nagađanja da Moskva na to gleda kao na nedovršeni projekt. Smještena na istočnoj granici zemlje, Narva je od Rusije odvojena istoimenom rijekom, dok se ruski grad Ivangorod nalazi točno nasuprot.
Dva su grada podijeljena nakon što je Estonija uspostavila neovisnost, čime je Narva postala jedna od najistočnijih točaka ne samo EU-a nego i NATO-a. Demografija grada samo povećava rizike: oko 97 posto lokalnog stanovništva govori ruski, a mnogi imaju obiteljske veze u Rusiji. Ubrzo nakon proglašenja neovisnosti Estonije, grad i okolna područja glasali su za neovisnost od države na neslužbenom referendumu. Međutim, estonska vlada proglasila je to glasanje neustavnim, a mnogi su pretpostavili da je taj potez tiho potaknula Moskva.
Zabrinutost je porasla nakon ruske invazije punog opsega na Ukrajinu i nakon Putinovih komentara iz 2022. godine koji su sugerirali da će Narvu trebati “vratiti”. Iako je Estonija jedan od najvećih podupiratelja Ukrajine i dala je više pomoći u odnosu na BDP nego bilo koja druga nacija, svakodnevni život u Narvi je složen.
Nakon što je desetljećima bila pod SSSR-om, duboke kulturne i jezične veze grada s Rusijom nisu isparile kada je Estonija postala samostalna. Netrpeljivost između dviju nacija i danas je jasna; Estonija se agresivno pokušava odmaknuti od svoje sovjetske prošlosti, pozivajući građane da izbjegavaju putovanja u Rusiju. U međuvremenu, prijelaz granice, koji je nekoć bio rutina, sada može trajati i do deset sati.
Da podsjetimo, ranije ovog mjeseca Rusija je poručila da su Ukrajina i njezini europski saveznici “osovina rata”. Kremlj je također upozorio da bi strani vojnici mogli postati legitimna vojna meta nakon što se Britanija obvezala stacionirati vojnike u Kijevu kao dio mirovnog sporazuma. Poruka iz Moskve stiže nakon što su saveznici predsjednika Volodimira Zelenskog rekli da su se dogovorili o ključnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu na summitu u Parizu. Rusija je plan odbacila kao “militaristički”, a njezino Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da će se “sve takve jedinice i objekti smatrati legitimnim vojnim ciljevima”.
