Iako su se Europljani navikli na toplinske valove, ono što se dogodilo krajem svibnja 2026. meteorolozi opisuju kao izvanredan događaj. Masivan i dugotrajan sustav visokog tlaka zraka zarobio je vrlo toplu zračnu masu koja je iz Sjeverne Afrike stigla nad zapadnu i središnju Europu. U samo nekoliko dana svibanj je iz razdoblja s temperaturama ispod prosjeka prešao u ekstremne ljetne uvjete kakvi su uobičajeni sredinom srpnja, piše Severe Weather Europe.
Nedavna istraživanja pokazala su da se Europa zagrijava približno dvostruko brže od globalnog prosjeka, a posljednji tjedan svibnja pružio je rano i vrlo jasno upozorenje na taj trend. Posebno je upečatljivo što su temperaturni rekordi ovoga puta rušeni za nekoliko stupnjeva Celzijevih. Dok se rekordi u pravilu pomiču za desetinke stupnja, ovoga su puta nadmašivani čitavim stupnjevima.
Toplinska kupola često je jedan od glavnih uzroka najjačih toplinskih valova koji posljednjih godina pogađaju Europu, Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Riječ je o meteorološkom fenomenu koji nastaje kada se nad velikim područjem ustali snažno polje visokog tlaka zraka. Takvi sustavi mogu potrajati danima ili čak tjednima.
Ozbiljne posljedice
Toplinska kupola djeluje poput poklopca na loncu. Topli zrak ostaje zarobljen ispod područja visokog tlaka, dodatno se spušta prema tlu i zagrijava, zbog čega temperature na površini postaju neuobičajeno visoke.
Ekstremne vrućine mogu imati ozbiljne posljedice za ljudsko zdravlje, posebno za starije osobe, djecu i kronične bolesnike. Povećanom riziku izloženi su i građevinski radnici, poljoprivrednici te svi koji dulje vrijeme rade na otvorenom. Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može uzrokovati dehidraciju, vrtoglavicu, toplinsku iscrpljenost, a u težim slučajevima i toplinski udar. Dodatni problem predstavlja visoka vlažnost zraka tijekom toplinskih valova, zbog koje se subjektivni osjećaj vrućine dodatno povećava.
U prethodnik nekoliko dana diljem Europe padali su rekordi. Engleska je nekoliko dana zaredom rušila nacionalne svibanjske temperaturne rekorde. Novi rekord iznosi 35,1 stupanj Celzija, a izmjeren je u londonskom Kew Gardensu. Time je nadmašen svibanjski rekord te postaje iz 1922. godine za gotovo pet stupnjeva. Istodobno je srušen i rekord najviše lipanjske temperature iz 1976. godine, i to za pola stupnja. Ovo je ujedno najranije zabilježeno dostizanje temperature od 35 stupnjeva u povijesti Ujedinjenog Kraljevstva. Dosadašnji rekord datirao je iz 26. lipnja 1976.
Rekordne temperature
U Francuskoj su 28. svibnja izmjerene temperature kakve nikad prije nisu u ovom mjesecu. Prema neslužbenim podacima, u više meteoroloških postaja premašen je dosadašnji nacionalni svibanjski rekord od 37,0 stupnjeva, izmjeren u korzikanskom Sollacaru 2009. godine. Najviše vrijednosti zabilježene su u:
Angoulême-La Couronneu, 37,8 °C, Narbonneu, 37,6 °C i Perpignanu. 37,4 °C Od početka aktualnog toplinskog vala srušeno je više od 1350 temperaturnih rekorda diljem francuske meteorološke mreže, što se dosad nije dogodilo. Novi apsolutni svibanjski rekordi postavljeni su u Bordeauxu, Perpignanu, Bergeracu, Nîmesu, Toulouseu i Montpellieru.
Portugal je ove godine postao prva europska zemlja koja je 2026. godine dosegnula temperaturu od 40 stupnjeva Celzija. U Mori je 26. svibnja izmjereno 40,3 stupnja, a u Alvegi 40,1 stupanj. Time je nadmašen dosadašnji svibanjski rekord od 40,0 stupnjeva iz 1973. i 2015. godine.
Rekordi su rušeni i u Španjolskoj. U Zamori je 27. svibnja izmjereno 36 stupnjeva Celzija, što se prvi put dogodilo tijekom proljeća u gradu koji mjeri temperature više os stoljeća. Novi svibanjski rekordi postavljeni su i u Salamanci s 35,0 stupnjeva, Foronda-Txokizi s 33,5 stupnjeva te Tortosi, gdje je izmjereno 37,3 stupnja. Santander je 26. svibnja dosegnuo 37,1 stupanj i također postavio novi rekord za svibanj. Više meteoroloških postaja u Sloveniji postavilo je nove temperaturne rekorde za svibanj. Najviša temperatura je zabilježena u mjestu Cerklje ob Krki, 33,5 °C i Litiji, 33,1 °C.
