Prizor snimljen u ranim jutarnjim satima na jednoj dalmatinskoj plaži ponovno je otvorio pitanje koje svakoga ljeta izaziva nezadovoljstvo među kupačima. Na šljunku su uredno raspoređeni ručnici, prostirke i deke, ali njihovih vlasnika nema ni na vidiku.
Sve upućuje na dobro poznatu praksu “čuvanja” najboljeg mjesta uz more. Netko rano ujutro, a ponekad i prethodne večeri, ostavi svoje stvari na plaži, ode kući ili u apartman te se vrati tek nekoliko sati poslije. U međuvremenu ostali kupači, koji su doista došli na plažu, nemaju gdje spustiti svoj ručnik.
Ručnik ne daje pravo na dio plaže
Plaže su pomorsko dobro i namijenjene su korištenju svih građana i posjetitelja pod jednakim uvjetima. Zakon propisuje da je pomorsko dobro u upotrebi svih te da se svatko njime ima pravo služiti u skladu s njegovom prirodom i namjenom. Drugim riječima, ostavljeni ručnik ne predstavlja rezervaciju niti njegovu vlasniku daje prednost pred ostalim kupačima.
To ne znači da se kupaču koji je nakratko otišao u more ili obližnji kafić trebaju uklanjati stvari. Problem nastaje kada ručnici, suncobrani, ležaljke i druge potrepštine satima zauzimaju plažu bez prisutnosti vlasnika ili kada se ostavljaju preko noći kako bi se osiguralo mjesto za sljedeći dan.
Kako se problem rješava u Dalmaciji?
Gradovi i općine uz obalu donose vlastite odluke o redu na pomorskom dobru, kojima mogu propisati način korištenja plaža, održavanje čistoće, nesmetan prolazak, obveze građana i turista te kazne za kršenje pravila. Svi koji borave na pomorskom dobru dužni su poštovati takve lokalne odluke.
U jeku turističke sezone rješenje je pojačan nadzor u ranim jutarnjim satima. Tamo gdje je lokalnim pravilima zabranjeno ostavljati stvari bez nadzora, redari mogu upozoriti vlasnike, narediti uklanjanje predmeta ili osloboditi zauzeti prostor. Pomorski redar ima ovlast utvrditi identitet osobe, narediti mjere za održavanje reda i pokrenuti postupak kada utvrdi kršenje lokalne odluke.
Visina kazne i način postupanja nisu jednaki u svim dalmatinskim gradovima i općinama. Negdje se najprije izdaju upozorenja, dok se drugdje napuštene stvari uklanjaju, a protiv vlasnika se može pokrenuti prekršajni postupak ako je to predviđeno lokalnom odlukom.
Problem nije samo nedostatak mjesta
Ručnici i ležaljke ostavljeni bez nadzora otežavaju i ranojutarnje čišćenje plaža, prolazak radnika i vozila službi te pristup moru drugim kupačima. Na manjim i najposjećenijim plažama nekoliko većih prostirki može zauzeti popriličan dio prostora, zbog čega nerijetko dolazi do svađa i međusobnog premještanja tuđih stvari.
Rješenje je, zapravo, vrlo jednostavno – mjesto na plaži zauzima se tek kada kupač doista dođe. Plaža nije hotelski bazen, a ručnik ostavljen u zoru nije valjana “rezervacija”. Posebno tijekom srpnja i kolovoza, kada se za svaki metar uz more traži mjesto više, potrebno je više obzira, ali i redovitiji nadzor nadležnih službi.
Moja reakcija na članak je…
