Izlazne ankete pokazuju da je stranka Alternativa za Njemačku (AfD) na putu da pobijedi na ključnim regionalnim izborima u Saskoj-Anhaltu u nedjelju koji će odrediti hoće li krajnja desnica prvi put od Drugog svjetskog rata imati stvarnu moć u zemlji.
Prema izlaznoj anketi koju je provela televizijska kuća ARD, AfD je na putu da osigura prvo mjesto s 44,5 posto glasova. Slična anketa na ZDF-u pokazala je da AfD ima 44 posto podrške. O tome u nedjelju piše POLITICO.
Iste ankete stavljaju Kršćansko-demokratsku uniju kancelara Friedricha Merza na drugo mjesto s 18,5 posto.
Veliko je pitanje hoće li prednost AfD-a na kraju biti dovoljno velika da vlada, ili će druge stranke moći formirati koaliciju protiv nje.
Biračka mjesta zatvarena u 18:00 sati
Oko 1,7 milijuna birača u istočnonjemačkoj saveznoj državi Saska-Anhalt u nedjelju bira novi državni parlament. AfD vodi u anketama i nada se da će prvi put formirati državnu vladu.
Biračka mjesta otvorene su u 8 sati ujutro i zatvorena su u 18 sati po lokalnom vremenu.
Politički analitičari očekuju veću izlaznost nego na izborima 2021. godine, a čak i mala promjena podrške mogla bi odlučiti hoće li AfD osvojiti većinu u parlamentu.
Prema najnovijem istraživanju javne televizije ZDF, provedenom od 1. do 3. rujna, AfD ima podršku 41 posto birača, dok je Kršćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Friedricha Merza na 23 posto. O tome piše agencija Anadolu.
Socijalistička Ljevica ima 11,5 posto, Socijaldemokratska stranka (SPD) 8,5 posto, Zeleni šest posto, ljevičarski Savez Sahre Wagenknecht (BSW) četiri posto, a liberalne Slobodne demokrate (FDP) tri posto.
AfD, koja se bori protiv migracija i obećava masovne deportacije, vodi u anketama i nada se formiranju pokrajinske vlade. Bila bi to prva krajnje desničarska državna vlada u Njemačkoj od 1949., nakon pada nacističkog režima i osnivanja Savezne Republike Njemačke.
Stranka je u posljednjih pet godina gotovo udvostručila svoju podršku u Saskoj-Anhaltu. Na izborima 2021. osvojila je 20,8 posto glasova.
Mnogi promatrači pripisuju porast podrške Ulrichu Siegmundu, kandidatu AfD-a za pokrajinskog premijera. Ovaj 35-godišnji političar predstavlja se kao kandidat promjena te je već predstavio program vlade i plan za prvih 100 dana mandata.
Obećao je protjerati ljude bez regularnog tj. legalnog statusa od prve minute, povećati broj pritvorskih centara prije deportacije s nekoliko desetaka na nekoliko stotina i dopustiti tražiteljima azila da rade ili im uskratiti socijalne naknade.
Siegmundov najbliži konkurent je pokrajinski premijer iz CDU-a Sven Schulze. Ovaj 47-godišnji konzervativac preuzeo je funkciju u siječnju nakon što je dugogodišnji lider Reiner Haseloff odstupio poslije gotovo 15 godina na vlasti.
CDU vlada Saskom-Anhaltom s raznim koalicijskim partnerima već više od dva desetljeća. Ankete nekoliko instituta daju AfD-u između 40 i 43 posto podrške, što je daleko ispred konkurenata.
Podjela mandata
Međutim, osvajanje prvog mjesta ne znači automatski kontrolu nad pokrajinskim parlamentom. Mandati se dodjeljuju samo strankama koje prijeđu izborni prag od pet posto i osvoje zastupljenost u pokrajinskom parlamentu. Broj manjih stranaka koje uspiju ući u parlament mogao bi odrediti ima li vodeća stranka dovoljno mjesta za većinu.
Politički analitičari očekuju pat-poziciju nakon nedjeljnih izbora ukoliko AfD ne osvoji većinu u parlamentu.
Merzov CDU isključio je svaku koaliciju ili suradnju s AfD-om, pozivajući se na postupke stranke i obavještajne nalaze da je podružnica AfD-a u Saskoj-Anhaltu potvrđena krajnje desničarska ekstremistička organizacija. I druge etablirane stranke zauzele su isti stav.
Ako AfD ne osvoji većinu, pregovori u Magdeburgu o tome tko će postati pokrajinski premijer mogli bi trajati tjednima. Najčešće spominjana mogućnost je manjinska vlada koju bi predvodio CDU, uz podršku socijaldemokrata i moguće Zelenih, koja bi opstala zahvaljujući glasanju o pojedinačnim pitanjima. Schulze je rekao da neće dopustiti da njegova vlada ovisi o ljevici.
Očekuje se da će nedjeljni izbori imati posljedice i na nacionalnu politiku, iako malo promatrača očekuje prijevremene savezne izbore.
Snažan rezultat AfD-a i slabiji rezultat CDU-a mogli bi ponovno otvoriti pitanje Merzove pozicije unutar njegove stranke. Prema najnovijoj anketi javne televizije ARD, čak 83 posto birača s pravom glasa reklo je da je nezadovoljno Merzom, dok je 13 posto reklo da je zadovoljno, što je najniža zabilježena razina podrške za kancelara na dužnosti.
Unutrašnja borba za liderstvo u CDU-u ne bi automatski dovela do pada savezne vlade. Ako pritisak prisili Merza na ostavku, parlament bi mogao izabrati novog kancelara bez raspuštanja Bundestaga.
