Sutra nas u unutrašnjosti očekuje promjenjivo oblačno i većinom suho vrijeme, dok je u noći i ujutro ponegdje moguća magla. Na Jadranu će biti pretežno sunčano, na sjevernom dijelu prolazno uz više oblaka. Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti uglavnom u gorju umjeren jugozapadni, a u Dalmaciji sjeverozapadnjak, još prijepodne i jak sjeverac te bura, stoji u prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
No što će biti u veljači? Snijeg na sjeveru, olujno jugo na moru i poplavljene rive u Dalmaciji – protekli dani još su jednom pokazali koliko veljača u Hrvatskoj zna biti nepredvidiva. Dok su se građani probijali kroz snježne nanose u unutrašnjosti, na obali su se borili s visokim valovima i podizanjem razine mora. Takve nagle promjene vremena nisu neuobičajene za ovo doba godine, no učestalost ciklona i intenzitet pojedinih pojava mnoge su potaknuli na pitanje: događa li se s klimom nešto izvanredno?
Odgovor je u emisiji RTL Danas ponudio meteorolog Dorian Ribarić, koji je objasnio da smo posljednjih tjedana svjedočili klasičnom scenariju takozvane “veljače prevrtače” – razdoblja poznatog po čestim ciklonama nad našim krajevima. Ipak, naglasio je kako se ove godine ciklone nižu još od siječnja, jedna za drugom, što je povećalo izglede za izraženije vremenske ekstreme.
Dvaput u dva tjedna
“Kada imamo dovoljno tih ciklona, raste vjerojatnost da se s nekom od njih baš poklope pravi uvjeti za pravi dar-mar, osobito s plimom i valovima”, pojasnio je Ribarić.
Takav se scenarij, dodaje, u Dalmaciji dogodio čak dvaput u samo petnaestak dana. Mehanizam je pritom tipičan za Jadran: ciklona pri ulasku nad more na prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak s juga, donoseći olujno jugo i obilnu kišu uz obalu, dok iza nje sa sjevera prodire hladan zrak koji u unutrašnjosti stvara prave zimske uvjete.
Posljedice tog sudara zračnih masa osjetile su se diljem zemlje. Na Zavižanu je izmjereno gotovo 90 centimetara snijega, a na Sljemenu oko 30. Ipak, najveće poteškoće izazvalo je dvadesetak centimetara snijega na varaždinskom području, jer je ondje padao iznimno intenzivno i brzo stvorio snježni pokrivač.
Temperature iznad prosjeka
Iako se takve epizode nekima čine neuobičajenima, Ribarić podsjeća da one zapravo nisu iznimka. U središnjoj Hrvatskoj u veljači je prosječno četiri do pet dana sa snijegom.
“Naravno, zadnjeg desetljeća smo na to ipak malo zaboravili”, napominje meteorolog, dodajući kako su pojave poput ekstremnih plima i poplava na Jadranu postale znatno intenzivnije i sve češće u toplijoj klimi.
Unatoč zimskom ugođaju, veljača je prema temperaturama i dalje iznad prosjeka. Meteorolog ističe da su zimski prodori slabiji nego prije, pa ove godine nije zabilježen nijedan ledeni dan s temperaturama ispod –10 °C, kakvih je prije dvadesetak godina prosječno bilo pet ili šest u veljači.
Kišovit mjesec
Ono čega nije nedostajalo bile su oborine. Uz Jadran je već sada jasno da će mjesec biti kišovit, pa i vrlo kišovit. U unutrašnjosti su količine uglavnom oko prosjeka, no manjak sunčanih sati mnogima je upao u oči. Zanimljivo je da je baš svakog dana u veljači barem negdje u Hrvatskoj zabilježena kiša.
Nakon niza tmurnih i nestabilnih dana stižu, međutim, i dobre vijesti. Ribarić najavljuje stabilnije razdoblje, osobito idući tjedan, kada bi se trebalo pojaviti više sunca i oslabjeti vjetar, a dnevne temperature mogle bi biti gotovo proljetne.
Ako se takav trend nastavi, ova bi veljača, uz topao završetak mjeseca, mogla završiti među osam najtoplijih od početka mjerenja – zaključujući tako razdoblje obilježeno istodobno zimskim prizorima i nagovještajem ranog proljeća.
