S obzirom na to da smo relativno nedavno bili u ratu te da su brojni sudionici istog još živi, Hrvatima zveckanje oružjem nije nepoznat pojam. Često možemo čuti izjave različitih (regionalnih) lidera o tome kako je Europa nestabilna, kako nam prijeti sukob, a balkansko područje, nemirno kakvo jest, naviklo se na zveckanje oružjem.
Međutim, većini ljudi nekako nedostaje razdoblje od prije, otprilike, jednog desetljeća, kada je svjetski problem broj jedan bila rasprava o tome treba li Velika Britanija napustiti Europsku uniju ili ne.
U međuvremenu, promijenilo se mnogo toga, od korona-krize krajem 2019. i početkom 2020., preko sukoba Ukrajine i Rusije, Izraela i Palestine, a potom i najnovijeg rata na Bliskom istoku u kojem sudjeluju i Sjedinjene Države. Svijet je postao nestabilno mjesto, a zveckanje oružjem vrlo brzo je postalo zveckanje nuklearnim oružjem, a u tom kontekstu posebno je zanimljivo i pitanje kako preživjeti eventualni napad takvim oružjem.
Zalihe za 72 sata
Europska unija sve snažnije upozorava na potrebu bolje pripremljenosti građana za izvanredne situacije, od prirodnih nepogoda do poremećaja u opskrbnim lancima. U novoj strategiji Europske komisije naglašava se kako bi svako kućanstvo trebalo imati osnovne zalihe za najmanje 72 sata samodostatnog funkcioniranja, piše T-online.
Stručnjaci i civilna zaštita pritom upozoravaju da krizne situacije ne moraju biti ekstremne poput ratnih okolnosti. Dovoljni mogu biti snažni vremenski poremećaji, nestanak struje ili prekid opskrbe vodom kako bi se svakodnevni život u vrlo kratkom roku ozbiljno poremetio. U takvim situacijama trgovine mogu biti zatvorene, bankomati nefunkcionalni, a pristup informacijama ograničen.
Zbog toga se sve više naglašava važnost promišljene, a ne panične pripreme. Stručnjaci ističu da se sustavi na koje se građani oslanjaju mogu zakazati brže nego što se očekuje, a posljedice se odmah osjećaju u kućanstvima kroz probleme s rasvjetom, kuhanjem, internetom i opskrbom vodom.
Osnova pripreme odnosi se na najnužnije potrepštine, prije svega vodu i hranu. Preporuka je osigurati najmanje 1,5 do 2 litre vode po osobi dnevno, kao i zalihe namirnica dugog roka trajanja koje ne zahtijevaju kuhanje, poput konzervirane hrane, žitarica, orašastih plodova i suhog voća.
Uz to se savjetuje imati osnovna sredstva poput baterijskih lampi, radija na baterije ili ručni pogon za praćenje informacija te određenu količinu gotovine za situacije u kojima elektronička plaćanja nisu moguća.
Posebno se naglašava važnost jednostavne organizacije zaliha. Umjesto jednokratne kupnje velikih količina, preporučuje se postupno stvaranje zaliha kroz redovitu kupnju proizvoda koje se ionako koristi, uz njihovu stalnu rotaciju.
