Vrlo je vješto premijer Andrej Plenković gospićku ekološku krizu preselio u sabornicu i ondje po uhodanom obrascu nadigrao oporbu pokazujući da je on još gazda u hrvatskom političkom dvorištu. Ovaj je put, doduše, bio malo nervozniji, pa se može naslutiti da se kriza koja ga je uvelike načela još nije završila. Štoviše, ona se poklapa s još jednom intenzivnom i neizvjesnom političkom jeseni prepunom, prije svega, ekonomskih izazova.
To je vidljivo iz toga što je Plenković već, ne bi li ublažio udar na građane, predstavio jesenski paket mjera vrijedan 125,4 milijuna eura. Te su mjere primarno usmjerene na kućanstva i javni, odnosno neprofitni sektor, i to baš radi ublažavanja energetske krize. Kaže se da nevolja nikad ne dolazi sama. Nakon privremenog smirivanja, inflacija je i u kolovozu ubrzala na 4,1 posto sa srpanjskih 3,9 posto, pa ekonomski stručnjaci već upozoravaju da bi jesen građanima, od kojih mnogi ionako jedva spajaju kraj s krajem, mogla donijeti nova, snažnija poskupljenja, što u aktualnom društveno-političkom ozračju definitivno ne ide na ruku Plenkoviću.
Uz pakete pomoći, jesen nosi i uvođenje novih poreza, poput onoga na nekretnine, što će također biti veliki test izdržljivosti za premijera, kojemu je politička jesen počela žestokim udarom oporbe, pa se mogu očekivati i daljnji sukobi u Saboru usporedno s napetostima unutar vladajuće koalicije, što je dao naslutiti bahati HSLS-ov šef Dario Hrebak, koji se nedavno sukobio s premijerom. Već je na prvom aktualcu Plenković bio suočen s 41 zastupničkim pitanjem, a oporba će i tijekom jeseni, sasvim sigurno, biti usredotočena na ličku aferu s otpadom te na pitanja inflacije i životnog standarda građana. Pred Vladom je ujedno i intenzivno razdoblje donošenja zakona, uključujući i izmjene Zakona o gospodarenju otpadom.
Tehnički kriteriji
Na vanjskopolitičkom planu Plenkovića pak potkraj rujna očekuje putovanje u New York, gdje će predvoditi hrvatsko izaslanstvo na zasjedanju Opće skupštine UN-a. U fokusu će ondje biti rasprave o globalnim krizama i destabilizaciji na Bliskom istoku, koja izravno utječe na energetsko tržište i rast inflacije u Hrvatskoj. S takvim nastupima Plenković nema problema, ali bi mu moglo biti izazovno to što je na razini Europske unije angažiran u ključnim pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru. Cilj je postići dogovor šefova država članica do kraja godine, pri čemu Hrvatska pokušava osigurati maksimalna europska sredstva za nastavak gospodarskog hvatanja koraka s razvijenijim članicama Unije. Jedan od najvažnijih strateških ciljeva Plenkovićeve vlade ulazi u završnicu, riječ je o članstvu u OECD-u. Ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj trebao bi zaokružiti hrvatsku integraciju u najuži krug razvijenih demokracija, a završna faza pristupanja od Plenkovića, uz intenzivno lobiranje, iziskuje i ispunjavanje preostalih tehničkih kriterija tijekom jeseni, što bi se moglo odraziti i na smjene na vodećim pozicijama u državnim tvrtkama.
U fazu povišenih tonova posljednjih su dana već ušli odnosi sa Srbijom, u kojoj su izvanredni parlamentarni izbori raspisani za 24. listopada, što će jamačno još više zaoštriti i opteretiti odnose dviju država. Vučić i SNS ionako već mjesecima koriste provjereni politički recept i izravno optužuju Hrvatsku da pruža logističku potporu studentima prosvjednicima kako bi destabilizirali Srbiju. Napadi na Zagreb nastavit će se i u dogledno vrijeme, a Plenković će pak kao svoj najjači adut izvući uvjetovanje srpskog članstva u EU-u pitanjima nestalih, spornom jurisdikcijom za ratne zločine te osiguranjem prava hrvatskoj manjini u Srbiji.
Politički šum
Nije, međutim, premijer jedini kojemu jesen nosi izazove. Zajedno s njim na muci je i ministar financija Tomislav Ćorić, za kojega možda i najveći izazov predstavlja upravljanje inflacijom i njezino svođenje na razinu prosjeka eurozone do prvog kvartala iduće godine. Budući da je Vlada predstavila jesenski paket pomoći vrijedan 125,4 milijuna eura, Ćorićev je zadatak da osigura subvencionirane cijene struje i plina za građane i male poduzetnike, a da ne ugrozi stabilnost proračuna i investicijski kreditni rejting Hrvatske. U sklopu porezne reforme ministar financija morat će balansirati između uvođenja novih, pravednijih davanja i poreznog rasterećenja gospodarstva da bi domaće tvrtke ostale konkurentne, pa su na stolu i jesenski razgovori o eventualnom povećanju osobnog odbitka. Imajući u vidu da je resor financija preuzeo nakon Marka Primorca, napustivši stabilnu poziciju viceguvernera Hrvatske narodne banke, a i njegovu ministarsku prošlost u resoru zaštite okoliša, može se očekivati da će oporba i Ćorića pokušati povezati s ekološkom aferom u Lici, što stvara dodatni politički šum oko njegovih ekonomskih poteza. Ćorića uz to očekuje i najvažniji zadatak – izrada državnog proračuna za iduću godinu, i to pod teretom inflacije, ali i pod pritiskom sindikata iz zdravstva i prosvjete, koji su već najavili agresivne zahtjeve za povećanje osnovica plaća, motivirani rastom braniteljskih prava.
Koliko je jesen izazovna za Ćorića, toliko je izazovna i za ministra gospodarstva Antu Šušnjara, s obzirom na to da baš njegov resor izravno upravlja energetskom krizom. Kao ključni i najvažniji DP-ov ministar, Šušnjar mora demonstrirati operativnu sposobnost u situaciji u kojoj inflacija opet prijeti životnom standardu građana.
Sigurnost opskrbe
Zbog eskalacije krize oko Hormuškog tjesnaca, što je rezultiralo globalnim poremećajem i povijesno visokom cijenom dizela, Vlada je i nedavno bila prisiljena odobriti poskupljenje benzina i dizela za šest centi po litri, pa sada Šušnjar mora postići balans; da cijene naftnih derivata ostanu priuštive, a da se paralelno s time ne ugrozi sigurnost opskrbe tržišta. U sklopu Vladina paketa mjera s prvim danom listopada na snagu stupa obvezno isticanje digitalnih cjenika i takozvanih sidrenih cijena, odnosno referentnih cijena od 10. rujna za sve proizvode i usluge u zemlji.
U Udruzi Glas poduzetnika zbog toga su već napali Šušnjara, naglašavajući da je rok za prilagodbu prekratak, a nametnuta administracija prevelik udarac za mikropoduzetnike i male poduzetnike, pa će i provedba ove mjere za ministra biti nemali izazov. Ovih je dana Šušnjar predstavio ambiciozan plan po kojem hrvatska industrija do 2034. mora postati tehnološki naprednija i otpornija kako bi povećala udio prerađivačke industrije u BDP-u, što znači da će jesenski izazov biti pokretanje opipljivih instrumenata i privlačenje investicija u Hrvatsku kako ne bismo ostali zemlja uslužnih djelatnosti i jeftine radne snage.
Izazovi očekuju i ministra rada Alena Ružića, kojemu jesen prije svega nosi staro pitanje rješavanja inkluzivnog dodatka. Gorući su mu problem i skromni kapaciteti sustava socijalne skrbi, koji su ovih dana izašli na vidjelo u dva bolna primjera. Ministarstvo je tako pod ogromnim pritiskom javnosti nakon požara u stanu u Zadru, gdje je teško stradao trogodišnji dječak. Ružić je potvrdio da je obitelj bila u sustavu socijalnopravne zaštite, a osim toga, početak rujna obilježio je i stravičan slučaj femicida u Slatini. To su događaji zbog kojih se Ružić suočava s kritikama da centri za socijalnu skrb nisu funkcionalni.
Ekološke točke
Kroz osjetljivo bojište proći će svakako i ministar poljoprivrede David Vlajčić, prije svega zbog afričke svinjske kuge i nadolazeće sezone kolinja, koja za njega predstavlja pritisak utoliko što će, nastavi li se pošast širiti, biti prisiljen provoditi nepopularne mjere, pa može očekivati žestok otpor seljaka, posebice u svojoj rodnoj Slavoniji. Tu je, dakako, i isplata odštete za posljedice prirodnih nepogoda, a ona, kako je sam Vlajčić rekao, iznosi gotovo 40 milijuna eura.
Uvođenje poreza na nekretnine i nova stambena strategija dva su najeksplozivnija paketa koja u rukama ove jeseni drži ministar graditeljstva Branko Bačić. On će javnosti prije svega morati opravdati porez na nekretnine, koji već mjesecima nailazi na otpor. Vrući krumpiri pogotovo očekuju Plenkovićevu glavnu kriznu menadžericu za Gospić, ministricu Mariju Vučković, koja je od zagrebačkog prosvjeda pod neprestanim pritiskom javnosti i građanskih inicijativa. Nedavno je objavila da počinje hitno prekrivanje otpada i odvoz u cementare, ali je i otvoreno priznala da se 33.000 tona zakopanog smeća ne može očistiti u roku od tri mjeseca.
S druge strane, građanske su inicijative i na zagrebačkom prosvjedu postavile jasan ultimatum pa im je Vučković zajamčila da će do 20. rujna predstaviti cjelovit i detaljan plan sanacije lokacije kod Gospića. Da bi amortizirala političku štetu i pokazala odlučnost, ministrica Vučković već je u hitnu proceduru progurala izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, koje donosi mnogo rigoroznije kontrole, jači nadzor i mnogo veće kazne za prekršitelje te brže mehanizme reagiranja države u slučaju ekološkog incidenta. Oporba i predstavnici lokalnih zajednica ove jeseni pred ministricu Vučković stavljaju i druge goruće ekološke točke, poput pitanja hitne sanacije otpada kod Benkovca i Gračaca. Idući mjeseci bit će, dakle, najveći test izdržljivosti za treću Plenkovićevu vladu. Ova jesen neće odrediti samo ekonomski smjer zemlje do kraja godine nego i stvarni kapacitet Banskih dvora u upravljanju krizama u preostalom dijelu mandata.
