Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić održao je sastanak sa stručnjacima, predstavnicima Grada Zagreba i interventnim službama kako bi se analiziralo izvješće o stanju nebodera Vjesnik nakon velikog požara. Prema prvom zaključku, zgrada je zbog opasnosti od urušavanja i sigurnosnih rizika predviđena za uklanjanje, a podvožnjak na Slavonskoj aveniji ostaje zatvoren dok traju pripreme za rušenje.
Bačić je najavio izradu projekta rušenja i potom javnu nabavu, što znači da će privremena prometna regulacija potrajati. “Potrebno je ići u uklanjanje Vjesnika. Potrebno je zbog opasnosti urušavanja i sigurnosti, kao i organizacije prolazaka oko cijele zgrade”, rekao je ministar i time jasno dao do znanja da se obnova objekta više ne razmatra.
U međuvremenu se prilagođava promet. Na sjevernom kolniku Slavonske avenije u tijeku su radovi kako bi se osigurale četiri prometne trake i omogućio protočniji promet u smjeru istok–zapad. Trenutno se vozi samo prema zapadu, a ukida se i skretanje ulijevo na raskrižju Savske i Slavonske. Zeleno svjetlo za promet u smjeru istok–zapad produljuje se na 80 sekundi, dok cijeli semaforski ciklus odsad traje 120 sekundi.
Svašta bi rušili
Stižu i promjene za javni prijevoz. Autobusna linija 107 od ponedjeljka dobiva prioritetni prolazak, uključujući asistenciju policije na dijelu trase. “Bus 107 od ponedjeljka će imati prioritetni prolazak. Policija će ga propuštati, što znači da će prometovati 10 do 15 minuta brže nego sada. Najavili smo i povećanje broja polazaka, što ćemo uskoro dodatno precizirati”, izjavio je pročelnik Andro Pavuna.
U raspravu o sudbini Vjesnikova tornja uključio se i političar Pavle Kalinić koji za naš portal kaže da odluka o rušenju nije jedina moguća i da bi rješenja trebala donositi struka bez političkog pritiska. “Nisam statičar, koliko je vatra mogla oštetiti, to ne znam. No ima mjerodavna osoba, Joško Patalo, i kad bi on meni rekao da to treba rušiti, ja bih to povjerovao, on je predavač iz hrvatskog Centra za potresno inženjerstvo Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ključan čovjek je i Mario Uroš. Da je postojalo interesa da se taj problem riješi, to bi se riješilo. U svakom slučaju, to se moglo riješiti i na drugi način”, rekao je Kalinić, dodavši i kako država već sada plaća najam prostora Ministarstvu znanosti.
“O osobnom rješenju nisam siguran, ali ima takvih primjera. Uzmite primjer Sveučilišne bolnice — i za nju se zna reći da bi je trebalo rušiti. A utučena su ogromna sredstva, 300 milijuna ondašnjih maraka. I sad bi to netko rušio”, kaže Kalinić. Usporedio je situaciju i sa slučajem na Baltiku: “Kad je Hitler došao na vlast, počeo je graditi golemu zgradu od cigle i betona, hotel s 10.000 soba. Nikada nije dovršen, stajao je 50 godina, a onda su ga odlučili obnoviti i pretvoriti u luksuzne hotele, nisu ga rušili.”
Prema njegovu mišljenju, sudbina Vjesnika povezana je i s pitanjem odgovornosti: “Što se tiče Vjesnika, trebalo bi vidjeti tko ga je opljačkao.” Smatra i da cijeli slučaj pokazuje slabosti sustava. “Inače, ovaj slučaj je pokazao da ni država ni Grad nisu u stanju rješavati probleme.”
Iako je tehnički moguće, dodaje da ne zna je li rušenje miniranjem najbolje rješenje u sadašnjim okolnostima. “To se da vrlo jednostavno srušiti miniranjem, ali je li to vrijeme — ne znam”, zaključio je.
