Društvenim mrežama kruže snimke Iranki koje na pale cigarete koristeći zapaljene fotografije vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Khameneija. Taj čin postao je jedan od najsnažnijih simbola aktualnih protuvladinih prosvjeda, koji su krajem prosinca izbili zbog teške gospodarske situacije, a u siječnju se pretvorili u otvoreni bunt protiv režima. U Iranu takvo ponašanje može značiti i najtežu kaznu – smrtnu.
Jedan od videa objavila je Iranka koja danas živi u Torontu. Aktivistica i feministica odgovorila je kritičarima koji su joj spočitavali što ne prosvjeduje izravno u Iranu. Poručila je da je islamski režim godinama pokušavao slomiti njezin glas kroz prijetnje, poniženja i mučenja, zbog čega je bila prisiljena napustiti domovinu. Optužbe da je “cionistica”, smatra, samo su nastavak pokušaja da je se diskreditira i ušutka.
Paljenje portreta vrhovnog vođe u Iranu se smatra teškim kaznenim djelom, a kada to čine žene, čin dobiva dodatnu simboliku jer je i samo pušenje za žene društveno stigmatizirano. Da opasnost nije samo simbolična, pokazuje i slučaj mladog aktivista Omida Sarlaka, koji je u listopadu 2025. objavio snimku na kojoj pali Khameneijevu sliku. Nekoliko sati kasnije pronađen je mrtav u automobilu s prostrijelnom ranom. Iako su vlasti smrt proglasile samoubojstvom, obitelj i aktivisti tvrde da je riječ o političkom ubojstvu.
A protest motif out of Iran is spreading: women with their hair uncovered lighting a cigarette off a burning photo of Khamenei, which reads less like provocation and more like a refusal to perform reverence on command. Some clips will be unverifiable, but the signal is clear… pic.twitter.com/m3rtqOUy7g
— Francisco Poleo (@FranciscoPoleoR) January 10, 2026
Veliki pogreb
Njegov pogreb prerastao je u masovni prosvjed na kojem su okupljeni otvoreno skandirali parole protiv vrhovnog vođe, čime je Sarlak postao simbol otpora. Podsjećamo, prosvjedi su započeli 28. prosinca 2025. potaknuti dramatičnim padom životnog standarda, inflacijom koja je u jesen premašila 48 posto, rastom cijena i slomom nacionalne valute. No nezadovoljstvo se brzo pretvorilo u politički pokret koji više ne traži reforme, već temeljitu promjenu sustava.
U Teheranu i drugim gradovima sve se češće čuju povici protiv Khameneija, ali i slogani kojima se zaziva povratak dinastije Pahlavi, odnosno bivšeg prijestolonasljednika Reze Pahlavija. U središtu pobune ponovno su žene. Njihove snimke, na kojima s cigaretom u ruci spaljuju lik vrhovnog vođe, postale su snažan vizualni znak otpora ne samo političkoj represiji, već i rodnim ograničenjima koja im nameće islamski sustav.
Podsjetnik je to i na masovne prosvjede iz 2022. godine, koji su izbili nakon smrti Mahse Amini u pritvoru moralne policije. Njezina smrt, nakon uhićenja zbog navodnog kršenja pravila o nošenju hidžaba, tada je pokrenula val demonstracija i pitanje ženskih prava stavila u središte javnosti. Režim na aktualne prosvjede odgovara silom. Snage sigurnosti, uključujući Revolucionarnu gardu, sukobljavaju se s demonstrantima diljem zemlje. Prema organizacijama za ljudska prava, deseci ljudi su poginuli, a tisuće su uhićene.
Vlasti su u više navrata ograničavale pristup internetu i komunikacijama, pokušavajući spriječiti širenje informacija i koordinaciju prosvjeda. Događaji u Iranu izazvali su i oštre reakcije međunarodne zajednice, uz upozorenja na ozbiljna kršenja temeljnih ljudskih prava. U razgovoru s geopolitičkim analitičarem Denisom Avdagićem, najavili smo da su ovo drugačiji prosvjedi od svega dosad zato što su prije svega zbog ekonomske situacije građana. “Ovo nisu klasični politički prosvjedi kakvi se često prezentiraju. Ovdje je stanje u novčaniku ljude natjeralo na ulice. Jednostavno više ne mogu preživjeti”, naglašava Avdagić.
Inflacija u Iranu, dodaje, ne može se uspoređivati s onom u zapadnim državama. Riječ je o situaciji u kojoj prosječna plaća više ne omogućuje ni osnovnu egzistenciju. “Kad se od plaće ne možeš prehraniti, to su onda prosvjedi koji postaju iznimno opasni”, upozorava.
U takvim okolnostima, tvrdi Avdagić, represija gubi učinak. Glad i očaj brišu strah. “Ogromna je razlika kad ste gladni. Onda vam je svejedno i nema te batine koja će vas otjerati s ulice”, kaže, naglašavajući da upravo to čini aktualni val nemira potencijalno najopasnijim dosad.
