Kineska vlada službeno je blokirala pokušaj Meta da preuzme AI startup Manus, pozivajući se na zabrinutost zbog odljeva tehnologije prema Sjedinjenim Državama, piše AP News. Ovaj potez dodatno naglašava sve izraženije napetosti između dviju najvećih svjetskih ekonomija i šalje jasnu poruku globalnim tehnološkim kompanijama.
Odluku je donijela Nacionalna komisija za razvoj i reforme, glavno kinesko plansko tijelo, koje je zabranilo strano preuzimanje Manusa i naložilo raskid ugovora vrijednog dvije milijarde dolara. Iako Meta nije izrijekom spomenuta, jasno je da se odluka odnosi upravo na tu kompaniju, a kao formalni razlog navodi se usklađenost s domaćim zakonima i regulatorni nadzor.
Istraga je pokrenuta ubrzo nakon što je Meta krajem prošle godine objavila namjeru preuzimanja. Iz tvrtke su poručili da je cijeli proces bio u skladu s važećim propisima te da očekuju razumno rješenje. Unatoč tome, kineske vlasti od početka su izražavale sumnju, a postupak je kulminirao zabranom putovanja za ključne ljude Manusa, uključujući izvršnog direktora Xiao Hong, što ukazuje na ozbiljnost državne intervencije.
Manus razvija napredne AI agente – softver sposoban za autonomno obavljanje složenih zadataka poput analize podataka, pisanja koda ili istraživanja tržišta. Tvrtka je osnovana u Kini, ali je kasnije preselila sjedište u Singapur, što su neki analitičari opisali kao pokušaj izbjegavanja geopolitičkih pritisaka i lakšeg pristupa investitorima, čime dolazi u fokus pitanje tehnološke migracije.
Kineski regulatori posebno su istraživali je li prijenos tehnologije i osoblja iz Kine u inozemstvo zahtijevao posebna odobrenja te jesu li Meta i Manus pravodobno obavijestili vlasti. U pozadini svega stoji širi strah od gubitka strateški važne tehnologije koja bi završila u rukama geopolitičkog suparnika, što dodatno naglašava važnost zaštite nacionalnih interesa.
Ova odluka uklapa se u širi kontekst globalnog tehnološkog nadmetanja. Sjedinjene Američke Države već su ranije uvele ograničenja na izvoz naprednih AI čipova, dok Kina pojačava kontrolu nad domaćim tehnološkim sektorom i ulaganjima iz inozemstva. Time se dodatno produbljuje tehnološki sukob između dviju sila.
Slučaj nije bez presedana – kineske vlasti i ranije su blokirale velike međunarodne akvizicije, poput pokušaja Qualcomm da preuzme NXP Semiconductors. No, ovaj potez posebno odjekuje jer se odnosi na umjetnu inteligenciju, sektor koji je postao ključno globalno bojište i simbol borbe za tehnološku dominaciju.
Ishod ovog slučaja mogao bi imati dugoročne posljedice na prekogranična ulaganja i razvoj umjetne inteligencije. Sve veći broj ograničenja i političkih prepreka sugerira da će međunarodna suradnja u ovom području postajati sve složenija, uz naglašenu ulogu geopolitičkih rizika u oblikovanju budućnosti tehnologije.
