Rijetko koji infrastrukturni projekt u Europi ima toliku političku, povijesnu i prometnu težinu kao Pelješki most. Nastao iz potrebe da se zaobiđe granica koja je doslovno presijecala državu, ovaj most danas nije samo simbol povezivanja juga Hrvatske, nego i konkretan odgovor na geopolitičku ostavštinu raspada Jugoslavije. Priča o njemu počinje još početkom 1990-ih – i pokazuje kako je Hrvatska, desetljećima kasnije, uspjela riješiti problem koji je mučio i građane i turiste.
Raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u siječnju 1990. godine nastalo je pet država nasljednica: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Slovenija te Savezna Republika Jugoslavija, kasnije Srbija i Crna Gora. U toj podjeli Hrvatska je izišla kao država s daleko najduljom jadranskom obalom, više od 1770 kilometara, čime je praktički onemogućila izravan pristup moru većini ostalih država nastalih raspadom federacije.
Slovenija je dobila tek 47 kilometara obale, smještene između Italije i Hrvatske, danas često nazivane Slovenskom rivijerom. No još manji izlaz na more pripao je Bosni i Hercegovini – svega 20 kilometara obale oko grada Neuma, počinje tekst za britanski Express, u kojem je tako pojašnjeno zašto je zapravo izgrađen ovaj ponos nacije.
20 kilometara ‘problema’
I upravo je taj kratki komad obale postao dugoročni problem za Hrvatsku. Neumski koridor doslovno je razdvajao hrvatski teritorij. Dubrovnik i krajnji jug zemlje ostali su odvojeni od ostatka Hrvatske kopnenim putem, dok su Split i ostatak Dalmacije ostali s druge strane granice.
S vremenom je to postajalo sve veći izazov, osobito s naglim rastom turizma. Posjetitelji Dubrovnika – grada poznatog po zidinama i seriji Igra prijestolja – morali su na samo 9,2 kilometra puta dvaput prelaziti međunarodnu granicu.
Krajem 1990-ih Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su tzv. Neumski sporazum, kojim je Hrvatskoj trebao biti omogućen neometan tranzit kroz Neum. No taj sporazum nikada nije ratificiran, a situacija je ostala pravno nedorečena, dodaju Britanci.
Ulazak u EU i Schengen sve je dodatno zakomplicirao
Godinama taj problem nije bio osobito izražen jer su granične kontrole bile minimalne, a turistički autobusi često su prolazili bez zaustavljanja. No sve se promijenilo 2013. godine, kada je Hrvatska postala članica Europske unije. Ulazak u EU donio je strože kontrole, a ljetne gužve na granici kod Neuma postale su pravilo. Situacija se dodatno zakomplicirala 2023. godine ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor.
Prema schengenskim pravilima, putnik koji bi kopnom putovao iz Dubrovnika prema ostatku Hrvatske morao bi proći čak tri granične kontrole: izlaznu kontrolu Hrvatske, ulaznu kontrolu Bosne i Hercegovine te ponovno ulaznu, schengensku kontrolu Hrvatske. Za državu koja se snažno oslanja na turizam, to je postalo neodrživo.
Rješenje je pronađeno u ambicioznom infrastrukturnom projektu – izgradnji mosta koji bi u potpunosti zaobišao Neum. Pelješki most trebao je povezati Komarnu na kopnu s poluotokom Pelješcem, čime bi se omogućio neprekinuti cestovni promet prema jugu Hrvatske bez prelaska ijedne granice. Gradnja je započela još 2007. godine, no globalna financijska kriza ubrzo ju je zaustavila. Godinama su na terenu stajali tek betonski stupovi, bez jasnog nastavka projekta.
Prekretnica 2017.
Prekretnica se dogodila u lipnju 2017. godine, kada je Europska komisija odobrila 357 milijuna eura za izgradnju mosta i pripadajuće infrastrukture, što je pokrilo čak 85 posto ukupnih troškova. Cilj je bio potaknuti trgovinu, turizam i teritorijalnu povezanost Hrvatske.
U siječnju 2018. godine posao izgradnje dobila je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), s ponudom od 278 milijuna eura. Radovi su ubrzo nastavljeni, a most je fizički spojen gotovo točno tri godine kasnije. Pelješki most i pristupne ceste službeno su otvoreni za promet 26. srpnja 2022. godine, dok je Stonska obilaznica dovršena u travnju 2023., čime je omogućen prolaz autobusima, teškim kamionima i vozilima koja prevoze opasne terete.
Izvorni projekt iz 2007. predviđao je jedan glavni raspon od 568 metara, no dizajn je u međuvremenu izmijenjen. Most je izgrađen kao višerasponski most s kosim zategama, ukupne duljine 7.887 stopa (oko 2,4 kilometra). Sastoji se od 13 raspona, od čega je sedam s kosim zategama, pet središnjih raspona duljine 285 metara te dva vanjska raspona od 668 stopa, piše Express.
Više od sedam milijuna vozila u tri godine
Od otvaranja do srpnja 2025. godine Pelješkim mostom prošlo je više od sedam milijuna vozila. Već u prvoj godini zabilježeno je više od 2,3 milijuna prelazaka, dok je samo u kolovozu 2023. godine evidentirano gotovo 467 tisuća vozila.
Brojke jasno pokazuju koliko je ovaj projekt bio potreban – i koliko je promijenio svakodnevicu stanovnika juga Hrvatske, ali i milijuna turista.
