Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava uputio je otvoreno pismo zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću u kojem od Grada Zagreba traži povlačenje pokroviteljstva nad manifestacijom Trnjanski kresovi te njezino otkazivanje.
Penava, koji je ujedno i predsjednik Vladinog Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata, optužio je Tomaševića i platformu Možemo! da podržavanjem manifestacije šalju, kako je naveo, “tragičnu političku poruku”.
U pismu Penava navodi kako 8. svibnja 1945. za njega ne predstavlja dan oslobođenja Zagreba, nego početak stradanja brojnih hrvatskih obitelji: “Za vas je 8. svibnja dan oslobođenja, dok su za tisuće obitelji u Zagrebu i Hrvatskoj taj dan i oni koji su uslijedili početak patnje, otimanja imovine, sustavnih likvidacija, nestanaka i grobova bez imena”, napisao je.
‘Zagreb nije bio oslobođen’
Tvrdi i kako Zagreb 1945. godine nije bio “oslobođen grad”, nego “ispražnjen grad”, ističući da su u njega 8. svibnja ušle komunističke postrojbe kako bi uspostavile novu vlast. Dodao je i da je razdoblje nakon rata obilježila “strahovlada” temeljena na, kako navodi, sustavnim likvidacijama bez suđenja. Posebno je izdvojio lokacije masovnih grobnica u Zagrebu i Sloveniji na kojima su pronađeni posmrtni ostaci žrtava te poručio kako mnoge obitelji i dalje čekaju istinu i dostojan pokop svojih bližnjih.
U nastavku pisma Penava je pozvao zagrebačkog gradonačelnika da prestane, kako tvrdi, relativizirati zločine komunističkog režima te da podrži istraživanja, ekshumacije i dostojanstven pokop žrtava poraća: “Očekujem da kao gradonačelnik obiđete sva mjesta masovnih grobnica i zapalite svijeću. Prestanite negirati najveći zločin u Europi nakon kraja Drugog svjetskog rata”, poručio je. Na kraju je Tomaševiću uputio i izravni apel da Grad Zagreb povuče počasno pokroviteljstvo nad Trnjanskim kresovima.
“Ne palite plamen čije posljedice ne možete kontrolirati. Povucite počasno pokroviteljstvo Grada Zagreba i ugasite Trnjanske kresove”, zaključio je Penava. Nakon njegova pisma u javnosti su ponovno počele kružiti Penavine izjave iz vremena kada je bio gradonačelnik Vukovara.
Druga priča
Prema podacima objavljenima na službenim stranicama Grada Vukovara, Penava je u lipnju 2015. godine zajedno s izaslanstvom položio vijence i zapalio svijeće kod Spomen-obilježja na Trgu žrtava fašizma u Vukovaru. Riječ je o memorijalnom mjestu podignutom žrtvama fašizma i poginulima u borbama za Vukovar 1944. godine, gdje su pokopani posmrtni ostaci 388 žrtava prenesenih s lokacije Dudik, 155 pripadnika 5. vojvođanske udarne brigade te 62 vojnika Crvene armije poginula tijekom borbi za Vukovar u prosincu 1944. godine.
Tom je prilikom Penava govorio o tragediji Drugog svjetskog rata i potrebi očuvanja sjećanja na nevine žrtve: “Ovim danom obilježavamo jednu ljudsku tragediju, borbu protiv, normalnom umu, neshvatljivog promišljanja i režima. Prisjećamo se svih žrtava koje su pale u obrani prihvatljivih i normalnih ljudskih vrijednosti”, izjavio je tada, piše Telegram.
Podsjetio je i na Domovinski rat te rekao kako je Hrvatska devedesetih ponovno bila suočena s, kako je naveo, oživljenom fašističkom ideologijom protiv koje se morala braniti. Penava je i 2016. godine ponovno položio vijence na istome mjestu, kada je izjavio da treba jasno osuditi fašistički režim kao veliko zlo koje je pogodilo čovječanstvo.
Istodobno je tada poručio kako s jednakom osudom treba gledati i na komunizam kao totalitarni režim. Godinu dana kasnije ponovno je sudjelovao u obilježavanju kod spomen-obilježja žrtvama fašizma u Vukovaru: “Ovom gestom jasno odajemo poruku i prisjećamo se velikog zla koje je zadesilo čovječanstvo 40-ih godina prošlog stoljeća. Još više prisjećamo se ljudi koji su ustali protiv tog zla”, govorio je Penava 2017. godine. Dodao je kako mnogi nisu preživjeli borbu protiv fašizma te da se upravo zbog njihove žrtve i obrane ljudskih vrijednosti svake godine odaje počast stradalima.
