Za očekivati je da dolaze još teži dana za savezništvo SAD i europskih zemalja. Američki predsjednik Donald Trump već neko vrijeme vrlo glasno ponavlja kako nije zadovoljan s manjkom europske podrške oko rata u Iranu, što se vidi i po tome da je najavio povlačenje američkih vojnika iz Njemačke. No, čini se kako postoji još razloga za zabrinutost.
Naime, Washington je upozorio europske saveznike, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljsku, Litvu i Estoniju, da očekuju dugotrajna kašnjenja u isporuci američkog oružja, jer pokušavaju obnoviti zalihe iscrpljene ratom s Iranom. Čak devet izvora reklo je za Financial Times da je Pentagon tim državama poručio da računaju na ozbiljna kašnjenja za nekoliko raketnih sustava, a dva izvora navelo je i da se razgovara o odgodi isporuka Aziji.
Kašnjenja su djelomično uzrokovana ozbiljnom zabrinutošću zbog razine američkih zaliha, s obzirom na velik broj oružja korištenog u posljednja dva mjeseca u Iranu. Američka vojska već je bila prisiljena premještati oružje iz drugih regija, uključujući indopacifičko područje, kako bi nadoknadila svoj manjak. Isto tako, rat s Iranom dodatno je pojačao zabrinutost ima li SAD dovoljno zaliha za odvraćanje Pekinga ili za eventualni sukob s Kinom oko Tajvana.
Loša vijest za Ukrajinu
Ovo je loša vijest i za Ukrajinu, s obzirom na neizvjesnost oko američke potpore toj zemlji nakon četiri godine rata od početka ruske potpune invazije, pogotovo otkad je na vlast došao Trump. Brojni članovi njegove administracije su u više navrata izrazili nezadovoljstvo time što SAD daje novac za rat u Ukrajini, te da bi to trebala raditi Europa.
Zbog kašnjenja, na udaru su sustavi Himars, Nasams i drugi raketni sustavi. Himars, koji se koriste u Ukrajini, visoko su mobilni raketni sustavi koje proizvodi Lockheed Martin, dok Nasams su srednjedometni protuzračni sustavi koje zajednički proizvode Raytheon i norveški Kongsberg.
Pentagon je izjavio da “pažljivo procjenjuje nove zahtjeve partnera za opremom, kao i postojeće slučajeve transfera naoružanja, kako bi osigurao usklađenost s operativnim potrebama”. Nije želio iznijeti detalje, pozivajući se na “operativno osjetljivu prirodu tih pitanja”.
Europa u drugom planu
Kašnjenja dolaze u osjetljivom trenutku za transatlantske odnose. Predsjednik Donald Trump kritizirao je saveznike jer, prema njegovim riječima, ne čine dovoljno kako bi pomogli američkoj kampanji protiv Irana. Nekoliko izvora tvrdi da kašnjenja nisu usmjerena na kažnjavanje Europe, već odražavaju zabrinutost SAD-a zbog vlastitih zaliha.
“Pentagon se sada možda mora pripremiti za dugotrajan rat na Bliskom istoku, a istodobno očajnički želi ojačati odvraćanje u indopacifičkoj regiji”, rekao je Tom Wright, bivši dužnosnik administracije predsjednika Joea Bidena. “Više je nego spreman zanemariti Europu kako bi to postigao. Europa mora ubrzano obnoviti vlastitu obrambenu industrijsku bazu.”
Trump je u petak odbacio zabrinutost oko zaliha, izjavivši: “Imamo zalihe diljem svijeta i možemo ih uzeti ako zatrebaju.”
Azijske zemlje nezadovoljne
Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi i američki saveznici u Aziji trebali računati na kašnjenja. Japan i Južna Koreja, primjerice, oslanjaju se na američko oružje, uključujući presretače raketa Patriot, za svoju obranu. Nasams nisu široko korišteni u sukobu s Iranom, ali Financial Times je izvijestio da SAD priprema rekordno velik paket prodaje oružja Tajvanu koji bi uključivao Nasams i Patriot presretače. Vrijednost Nasams dijela procjenjuje se na oko 6 milijardi dolara.
“Saveznici u Aziji vjerojatno podcjenjuju utjecaj nestašice američkog streljiva i koliko će dugo trajati Japan je već bio duboko frustriran kašnjenjima u isporukama sustava koje je platio, uključujući krstareće rakete Tomahawk”, rekao je Christopher Johnstone, bivši visoki dužnosnik Pentagona i dodao: “Ova situacija potaknut će Japan, Južnu Koreju i druge saveznike da se više usmjere na domaća i neamerička rješenja, čak i u područjima gdje je američka oprema očito superiorna.”
Američke obrambene tvrtke ubrzano pokušavaju povećati proizvodnju ključnog naoružanja, uključujući Patriot presretače. Trump je prošlog mjeseca rekao da su se tvrtke složile “četverostruko” povećati proizvodnju sofisticiranih sustava. Ipak, zalihe će ostati pod pritiskom jer rokovi isporuke već sada traju godinama. Admiral Samuel Paparo, zapovjednik indo-pacifičkog područja, prošlog je mjeseca izjavio da bi velikim obrambenim tvrtkama moglo trebati i do dvije godine da povećaju proizvodnju na razinu potrebnu za rješavanje manjka zaliha. Napetosti u zalihama već pogađaju Ukrajinu. Jedan visoki ukrajinski dužnosnik rekao je da isporuke američkog oružja za Kijev kasne od početka rata s Iranom. “Kašnjenja su ponekad ostavljala lansere Patriot bez projektila tijekom ruskih raketnih napada”, tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Što ovo znači na Hrvatsku?
Iako nema službene potvrde da je Pentagon upozorio europske saveznike o mogućem kašnjenju oružja, postavlja se opravdano pitanje kako će ovo utjecati na Hrvatsku. Naime, Hrvatska bi trebala dobiti 2028. godine osam američkih višecijevnih raketnih sustava – HIMARS.
Podsjećamo, State Department Hrvatskoj je još u kolovozu 2024. godine odobrio prodaju raketnog sustava HIMARS, Vlada Republike Hrvatske suglasnost za nabavu sustava HIMARS dala je Ministarstvu obrane na sjednici održanoj 20. prosinca 2024., a ugovor o nabavi tog raketnog sustava potpisan je krajem prosinca 2024. godine.
“Postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske dobit će time nove sposobnosti za učinkovito raketno djelovanje na srednjim i velikim udaljenostima. Vlada i MORH čvrsto su opredijeljeni za daljnje unapređenje i modernizaciju sposobnosti svih grana Hrvatske vojske, jer je to izravno ulogu sigurnost svih naših građana i potporu NATO ciljevima i sposobnostima”, kazao je tada potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić obrazlažući odluku o kupovini oružja na sjednici Vlade. No, to sve je bilo prije rata u Iranu i sve glasnijih pitanja oko isporuke oružja.
Poslali smo upit Ministarstvu obrane i odgovor ćemo objaviti po primitku.
