Dok američki i izraelski zračni udari na Iran ulaze u novu, opasniju fazu, iz Washingtona stižu informacije koje ozbiljno dovode u pitanje službena opravdanja za rat. Na zatvorenim brifinzima iza zatvorenih vrata, dužnosnici administracije predsjednika Donalda Trumpa priznali su nešto što javnost dosad nije čula – obavještajni podaci ne upućuju na to da je Iran planirao prvi napasti američke snage.
Dužnosnici Trumpove administracije priznali su u nedjelju, tijekom zatvorenih brifinga s kongresnim osobljem, da Sjedinjene Američke Države nemaju obavještajne podatke koji bi sugerirali da je Iran planirao preventivni napad na američke snage. Tu su informaciju za Reuters potvrdile dvije osobe upoznate s brifinzima.
Ova priznanja dolaze samo dan nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli najopsežnije napade na Iran u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Reuters.
Ubijen Hamenei, potopljeni brodovi, više od 1000 meta
Prema navodima američkih dužnosnika, u subotnjim napadima ubijen je vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, potopljeni su iranski ratni brodovi te je pogođeno više od tisuću ciljeva diljem zemlje. No, izjave dane Kongresu u nedjelju izravno potkopavaju jedan od ključnih argumenata koji su visoki dužnosnici administracije iznijeli u javnosti – da je rat pokrenut zbog neposredne prijetnje američkim snagama u regiji.
Samo dan ranije, dužnosnici su novinarima tvrdili da je predsjednik Donald Trump odlučio pokrenuti napade dijelom zbog pokazatelja da bi Iran mogao napasti američke snage na Bliskom istoku, „možda preventivno“. „Predsjednik neće sjediti skrštenih ruku i dopustiti američkim snagama u regiji da apsorbiraju napade“, rekao je jedan od dužnosnika, pokušavajući opravdati odluku o eskalaciji.
Glasnogovornik Bijele kuće Dylan Johnson potvrdio je da su dužnosnici Pentagona više od 90 minuta informirali demokratsko i republikansko osoblje nekoliko odbora za nacionalnu sigurnost u Senatu i Zastupničkom domu. Tijekom tih brifinga naglašeno je da iranski balistički projektili i posredničke snage u regiji predstavljaju prijetnju američkim interesima. Ipak, dva izvora navode da nije predočen nijedan obavještajni podatak koji bi dokazao da je Teheran planirao prvi udar na američke snage.
Ciljevi rata: nuklearno oružje i rušenje režima
Trump je javno izjavio da je cilj napada, za koje se očekuje da će trajati tjednima, spriječiti Iran da dođe do nuklearnog oružja, obuzdati njegov raketni program te ukloniti prijetnje Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima. Usto je otvoreno pozvao iranski narod da se digne i sruši vlastitu vladu. Demokratski zastupnici oštro su reagirali, optuživši Trumpa da vodi „rat po izboru“. Posebno su kritizirali odluku o napuštanju mirovnih pregovora, za koje je Oman kao posrednik tvrdio da još uvijek imaju potencijal.
Trump je, bez iznošenja konkretnih dokaza, ustvrdio da je Iran blizu stjecanja sposobnosti balističkog napada na teritorij SAD-a. No izvori upoznati s američkim obavještajnim izvješćima kažu da te tvrdnje nisu potkrijepljene i da djeluju pretjerano. Pitanja o opravdanosti rata dodatno su pojačana nakon što je američka vojska u nedjelju objavila prve žrtve. Američko Središnje zapovjedništvo priopćilo je da su tri američka vojnika poginula, dok je pet teško ranjeno. Nekoliko drugih zadobilo je lakše ozljede od šrapnela i potrese mozga.
Vojska navodi da su američki zrakoplovi i ratni brodovi dosad pogodili više od tisuću iranskih ciljeva, uključujući i podzemne raketne objekte, koje su bombarderi B-2 gađali bombama teškima 900 kilograma.
Anketa Ipsosa i Reutersa pokazuje duboku podjelu u američkoj javnosti: 27 posto ispitanika odobrava napade, 43 posto ih ne odobrava, dok je 29 posto neodlučno. Kako se sukob produbljuje, a razlike između javnih izjava i internih brifinga izlaze na vidjelo, pritisak na Trumpovu administraciju i dalje raste – kako u Kongresu, tako i među američkim biračima.
