Uoči saborske rasprave o izboru novog Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, Možemova Sandra Benčić upozorila je na biranje čelnih ljudi javnih medijskih servisa, Hrvatske radiotelevizije i Hine, bez primjene Europskog akta o slobodi medija koji je već na snazi u Hrvatskoj, ali ga Vlada, poručuju iz Možemo, nije implementirala kroz zakonodavstvo RH.
Javni medijski servisi, istaknula je Benčić, nisu i ne smiju biti stranački medijski servisi jer se time dovodi u pitanje demokracija zemlje u kojoj djeluju. “Namjerno se nije donio novi zakon o Hini, ni o HRT-u prije izbora novih ravnatelja – da ne bi morali zadovoljiti uvjete iz Uredbe”, kaže Benčić.
Naglasila je da, prema Europskom aktu o slobodi medija, izbori čelnih ljudi u javnim medijima moraju biti lišeni političkog utjecaja te da kriteriji za izbor moraju biti zakonom propisani, jasni i unaprijed dogovoreni. “Ti kriteriji namjerno ne postoje jer bi onemogućili politički izbor”, rekla je. “S obzirom na to da se u načinu izbora ravnatelja Hine, ali sada i ravnatelja HRT-a, radi o eklatantnoj povredi prava Europske unije, mi ćemo o toj povredi prava izvijestiti i Europsku komisiju i nadležne nacionalne insitucije”, najavila je Benčić te upozorila da se radi i o povredi Ustava iz kojeg je jasno da se pravo Europske unije mora tretirati kao dio unutarnjeg prava zemlje članice.
Puno kritičnih aspekata
Ovakvim načinom izbora Glavnog ravnatelja HRT-a, rekla je Benčić, vladajući nastavljaju politiku koja je obilježila zadnjih deset godina: “Radi se o politici upravljanja dojmom, a ne politikom promjena u ključnim sektorima koji život naših građana čine boljim. Andrej Plenković bavi se zapravo administriranjem dojma o stabilnosti, a ne time da zaista naše gospodarstvo, naše društvo i naše institucije budu unaprijeđene.” Istaknula je činjenicu da premijer zadnjih godina daje intervjue gotovo isključivo javnim servisima: “Moramo se pitati kada je zadnji puta Andrej Plenković dao intervju novinaru koji ga je zaista izrešetao pitanjima, bez da je on upravljao čitavim procesom i birao kome će dati intervju, a kome neće.”
Posebno ju zabrinjavaju sumnje u uplitanje Vlade i u neke privatne medijske kuće, te sve veći izravni i neizravni pritisci na vrijedne i neovisne novinare. Na novinarski upit da ocijeni 10 godina vlasti Andreja Plenkovića, Benčić je upozorila da je Hrvatska na brojnim poljima napravila korak unatrag: “Nakon 10 godina u hrvatskim obiteljima imate ljude koji su radili 40-45 godina, otišli u punu mirovinu i od te mirovine se ne mogu više ni prehraniti. Njihova djeca još uvijek žive s njima u stanovima koje su kupili prije 40 ili 50 godina. Oni si za svoju obitelj ne mogu priuštiti novi stan. A tko nema novca, više se ne može na vrijeme i adekvatno liječiti.”
Lošije stanje primjećuje se i u gospodarenju otpadom, stambenoj politici, industriji te obrazovanju, tvrde iz Možemo. “Je li nam bolje obrazovanje? Je li se nešto napravilo po tom pitanju? Ne! Jesmo li bolji kao društvo ili smo nasilnije društvo? Femicid, govor mržnje i napadi koje oni proglašavaju incidentima. Ova zadnja situacija sa Torcidom samo je jedan pokazatelj koliko se klatno pomaknulo prema krajnje ekstremnom. Ali, to ide od glave. Dvostruke konotacije su te koje su otvorile put za ovo.”
