Budućnost iznimno vrijednog arheološkog lokaliteta u Stobreču, na kojem su tijekom posljednje dvije i pol godine otkriveni ostaci antičkog Epetija, ali i spektakularno očuvano brončanodobno naselje staro oko 3.500 godina, i dalje je otvorena. Nakon što je Ministarstvo kulture i medija Dalmaciji Danas otkrilo kako konzervatori planiraju podijeliti prostor na zone prezentacije arheološke baštine i moguće gradnje, sada je stigao i službeni odgovor Grada Splita.
Na naša pitanja odgovorila je zamjenica gradonačelnika Matea Dorčić, koja potvrđuje da Grad aktivno prati razvoj situacije i podržava očuvanje najvrjednijih arheoloških ostataka. Međutim, njezin odgovor donosi i nekoliko dosad nepoznatih detalja, među kojima se posebno ističe činjenica da su vlasnici zemljišta već pokrenuli inicijativu za zamjenu nekretnina radi prezentacije helenističkog bedema i budućeg interpretacijskog centra.
Napominjemo da planiramo iznijeti kompletno mišljenje od strane investitora, a pitanja smo poslali prije desetak dana, kada i Gradu Splitu. Čim dobijemo odgovore, na portalu ćemo prezentirati stavove i razmišljanja investitora.
Grad Split: Vrijedne dijelove lokaliteta treba maksimalno sačuvati
Na pitanje kakav je službeni stav gradske uprave o budućnosti lokaliteta, odnosno smatra li Grad da bi značajan dio nalazišta trebalo trajno sačuvati i otvoriti javnosti, Dorčić odgovara da je Grad Split vrlo aktivno uključen u razvoj situacije.
Senzacija u punom smislu riječi: U Stobreču iskopano nevjerojatno očuvano naselje staro 3.500 godina. Na njega će vjerojatno zgrade
„Grad Split je vrlo aktivno uključen u razvoj situacije s predmetnim lokalitetom te svakako smatra da sve aspekte lokaliteta koje konzervatorska struka ocijeni vrijednima treba maksimalno sačuvati i adekvatno prezentirati javnosti“, navodi zamjenica gradonačelnika.
Riječ je o jasnoj načelnoj podršci zaštiti arheološke baštine, no Grad zasad ne najavljuje da će cijeli istraživani prostor biti izuzet od gradnje. Konačan odnos između sačuvanih arheoloških struktura i prostora na kojem bi mogla niknuti nova izgradnja ovisit će prvenstveno o konzervatorskim uvjetima.
Nova arheološka otkrića već mijenjaju GUP Splita
Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na novi Generalni urbanistički plan Splita, čije su izmjene i dopune u postupku donošenja. Zanimalo nas je hoće li iznimna arheološka otkrića dovesti do promjene planirane namjene prostora te hoće li Grad predvidjeti posebnu zaštitu ili arheološki park.
Dorčić potvrđuje da se rezultati istraživanja već ugrađuju u aktualne izmjene GUP-a.

„Rezultati arheoloških istraživanja se već projiciraju u aktualnim izmjenama i dopunama GUP-a, jer struka koja odlučuje o karakteru i mogućnostima tog prostora nisu urbanisti, već konzervatorski odjel, kako i sam GUP definira“, odgovara Dorčić.
Dodaje da je upravo zbog toga nadležni konzervatorski odjel Gradu dostavio dokument s definiranim karakterom pojedinih zona, odnosno smjernicama o tome koji se dijelovi lokaliteta mogu prezentirati, a gdje takva prezentacija nije izgledna.
Podsjetimo, Ministarstvo kulture i medija prethodno je Dalmaciji Danas potvrdilo da je prema konzervatorskim smjernicama za prezentaciju arheološke baštine predviđeno približno 3.000 četvornih metara, dok je na dodatnih 2.500 četvornih metara potencijalno moguća gradnja, ovisno o daljnjim istraživanjima i uvjetima zaštite.
Gradnja ostaje moguća, ali ne bez odobrenja konzervatora
Na izravno pitanje treba li budućnost lokaliteta biti vezana uz izgradnju uz djelomičnu prezentaciju arheologije ili uz prioritetnu zaštitu kulturne baštine, Grad odgovara da će slijediti odluke konzervatorske struke.
„Točna namjena je definirana od strane konzervatorske struke, a Grad Split će napraviti sve da se vrijedni i prezentabilni dijelovi maksimalno kvalitetno artikuliraju, s obzirom da se radi o vrijednoj kulturnoj baštini“, navodi Dorčić.

Pritom potvrđuje da je, prema posljednjem razgraničenju zona, izgledno da će se na dijelu prostora moći graditi, dok će arheološki vrijedan dio biti prezentiran javnosti. Eventualna gradnja morala bi se odvijati u gabaritima i prema posebnim uvjetima koje određuje nadležni konzervatorski odjel prilikom ishođenja akata za gradnju, pod uvjetom da je uopće dopusti.
Dakle, mogućnost izgradnje novih objekata nije isključena, ali nije ni automatski odobrena. Grad Split u ovom trenutku ne najavljuje drukčiji model namjene cijelog prostora od onoga koji proizlazi iz posljednjih konzervatorskih smjernica.
NOVI DETALJI: Dorčič: “Vlasnici zemljišta tražili zamjenu nekretnina radi prezentacije helenističkog bedema”
Posebno zanimljiv dio odgovora odnosi se na dosadašnje kontakte s vlasnicima zemljišta. Dalmaciju Danas zanimalo je jesu li Grad i investitor razgovarali o otkupu, zamjeni zemljišta ili nekom drugom modelu koji bi omogućio trajno očuvanje i javnu prezentaciju najvažnijih arheoloških struktura.

Odgovor otkriva da je konkretna inicijativa već postojala.
„Vlasnici zemljišta su Gradu Splitu dostavili pismo namjere za zamjenu nekretnina na području Stobreča radi prezentacije helenističkog bedema i budućeg interpretacijskog centra kulturne baštine grčkog helenizma“, navodi Dorčić.
Riječ je o važnoj novosti jer pokazuje da se barem razmatrala mogućnost drukčijeg imovinsko-pravnog rješenja koje bi bilo povezano s javnom prezentacijom arheološke baštine.
Prijedlog vlasnika bio je povezan sa saznanjima da bi Grad Split mogao ponuditi na prodaju dio zemljišne čestice 708/2 katastarske općine Stobreč, smještene uz talijanski bunker, površine približno 2.000 četvornih metara.
Međutim, do realizacije predložene zamjene nije došlo.

„Njihov prijedlog nije ispunjavao zakonske pretpostavke za raspolaganje te nismo bili u mogućnosti udovoljiti istom“, objašnjava Dorčić.
Iz Grada dodatno navode da se raspolaganje tim zemljištem mora provoditi prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, konkretno Detaljnom planu uređenja tenis centra i javnih sadržaja u Stobreču iz 2011. godine. Prema tom planu, raspolaganje dijelom gradske čestice 708/2, planske oznake građevna čestica 1, moguće je isključivo na temelju javnog natječaja.
Drugim riječima, prijedlog zamjene nekretnina nije prihvaćen zbog zakonskih ograničenja u raspolaganju gradskim zemljištem. Iz odgovora, međutim, nije razvidno je li nakon toga razmatran neki drugi pravno provediv model kojim bi se omogućila realizacija predloženog interpretacijskog centra.
Može li Stobreč dobiti arheološki park međunarodnog značaja?
Posljednjim pitanjem Gradu Splitu otvorili smo i širu perspektivu budućnosti nalazišta. Naime, Stobreč više nije samo lokalitet antičkog Epetija. Najnovija istraživanja potvrdila su kontinuitet života od brončanog i željeznog doba do helenističkog, rimskog i kasnijih razdoblja, što ovom prostoru daje iznimnu znanstvenu i kulturnu vrijednost.
Zanimalo nas je prepoznaje li Grad mogućnost da Stobreč postane novi kulturni, znanstveni i turistički sadržaj Splita, odnosno arheološki lokalitet međunarodnog značaja.

Dorčić pritom naglašava da arheološki nalazi i lokaliteti uživaju poseban režim zaštite te da je svaki daljnji korak potrebno usuglasiti s nadležnim institucijama i stručnjacima.
„Cilj je pronaći model koji će u najvećoj mogućoj mjeri očuvati arheološku vrijednost lokaliteta, omogućiti njegovu kvalitetnu prezentaciju te, gdje to stručni i konzervatorski uvjeti budu dopuštali, pridonijeti kulturnom i razvojnom potencijalu Stobreča i Splita“, poručuje zamjenica gradonačelnika.
Ipak, u odgovoru nisu navedeni konkretni rokovi, način financiranja buduće prezentacije niti podatak namjerava li Grad samostalno pokrenuti projekt arheološkog parka ili interpretacijskog centra.
Spektakularno otkriće, naselje staro 3.500 godina
Podsjetimo, tijekom najnovijih istraživanja u Stobreču otkriven je iznimno dobro očuvan segment brončanodobnog naselja, s ostacima najmanje dviju nastambi, komunikacijom između njih, zemljanim pećima, glinenim podnicama i strukturom koja se zasad interpretira kao manje gumno.
Riječ je o nalazima koji omogućuju dosad nezabilježen uvid u svakodnevni život stanovnika toga prostora prije približno tri i pol tisućljeća. O njihovoj vrijednosti za Dalmaciju Danas ranije je govorila voditeljica istraživanja, arheologinja Marina Ugarković Džafić.

Ministarstvo kulture i medija potvrdilo je da se zbog osjetljivosti izvornih materijala planira dokumentiranje i digitalna prezentacija brončanodobnog naselja, dok bi najvažnije strukture, poput pronađenih peći i gumna, trebale biti izmještene i pohranjene u Arheološkom muzeju u Splitu.
S druge strane, helenistički bedemi i druge vrijedne strukture antičkog Epetija predstavljaju temelj buduće prezentacije arheološke baštine na samom lokalitetu.
Ključno pitanje više nije samo što će se sačuvati, nego i tko će to ostvariti
Iz odgovora Grada Splita proizlazi da se konzervatorske smjernice već odražavaju na buduću prostorno-plansku dokumentaciju, da mogućnost gradnje na dijelu prostora ostaje otvorena te da je među vlasnicima zemljišta već postojao interes za zamjenu nekretnina povezanu s prezentacijom helenističkog bedema i uređenjem interpretacijskog centra.

No jednako je jasno da zasad nema objavljenog cjelovitog gradskog projekta kojim bi se precizno definirali izgled, financiranje i rokovi buduće javne prezentacije.
Stobreč tako ulazi u iznimno važnu fazu odlučivanja. Arheološka istraživanja otkrila su vrijednost lokaliteta koja nadilazi lokalne okvire, a sada pred nadležnima stoji zahtjevan zadatak: pronaći provedivo rješenje koje će omogućiti očuvanje najvažnijih nalaza i njihovo predstavljanje javnosti.
Hoće li konačan rezultat biti reprezentativan arheološki park s interpretacijskim centrom ili tek djelomično prezentirani ostatci drevnog Epetija uz novu izgradnju, tek treba vidjeti.
Moja reakcija na članak je…
