U hrvatskoj je javnosti nedavno izašla informacija da je ruski list Vzgljad sastavio je i objavio popis “Ocjene neprijateljskih vlada” kako bi pokazali razliku, kako navode, između država koje se svjesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su na to odluku “protiv njihove volje natjerale vanjskopolitičke okolnosti”. Jedna od zemalja na popisu je bila i Hrvatska. Upravo zato smo se obratili Veleposlanstvu Rusije u Zagrebu slažu li se s time.
Popis Vzgljada, podsjećamo, uključivao je isključivo države i teritorije koje se nalaze na popisu neprijateljskih zemalja objavljenom još 2021. godine. Prvo mjesto zauzela je Velika Britanija sa 75 bodova, a tako visoko mjesto su dobili zbog sankcija uvedenih ruskim naftnim kompanijama, ali i činjenicom da se aktivno zalažu za prijenos ruskih sredstava u korist Ukrajine i isporučuje oružje Kijevu. Njemačka i Francuska dijele drugo mjesto, s indeksom od 70 bodova. Ruski medij navodi kako je razlog za to što aktivno pružaju financijsku pomoć Ukrajini. Na trećem mjestu nalaze se Nizozemska i Estonija sa 65 bodova. Četvrto mjesto dijele Latvija, Češka i začuđujuće SAD, koji su dobili 55 bodova. Ruski medij navodi kako razlog za takvu poziciju leži upravo u tome što je SAD donio odluku da privremeno obustavi vojnu pomoć Ukrajini. No, ne treba zaboraviti kako američki predsjednik Donald Trump u više navrata hvalio sa svojim prijateljstvo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te iskazivao bliskost s njime.
Najviše zemalja nalazi se pak na petom mjestu. Danska, Italija, Kanada, Litva, Poljska, Finska i Švedska dobile po 50 bodova, a slijedi potom na šestom mjestu Norveška i Belgija. Hrvatska se zajedno sa Španjolcima i Grcima nalazi na sedmom mjestu s osvojenih 40 bodova. Na osmom mjestu se nalazi Portugal i Slovenija s 35 bodova, dok se još niže nalaze Mađarska i Luksemburg s 30 bodova. Ono što je zanimljivo da na samom popisu nema čak dviju članica Europske unije, a to su Slovačka i Cipar.
Odgovor Veleposlanstva
Kao što smo naveli, obratili smo se Veleposlanstvu Rusije u Zagrebu i upitali ih za mišljenje. Prenosimo u cijelosti odgovor Veleposlanstva. “Proučili smo publikaciju ruskog lista „Vzgljad“ koju ste spomenuli i koja se tiče takozvanog „Rejtinga neprijateljskih vlada“. Ovaj je projekat, kako ističu novinari u članku, pokrenut na inicijativu uredništva lista. Htjeli bismo podvući da ovaj članak može i ne odražavati službeni stav ruske strane. U Rusiji se pridržavaju načela slobode govora i ne nameću neutemeljena ograničenja za medije i ne plaše se drukčijih stavova. Ruski mediji imaju pravo da iznose informacije, vijesti, analize i mišljenja različitih stranaka koja se mogu odudarati od zvaničnog stava.
Ostavit ćemo bez komentara mjesto koje su ruski novinari odredili za Vladu Republike Hrvatske. Predlažemo da se izravno pregleda njihova argumentacija. Zaključci, kako se navodi u listu, se temelje na nizu kriterija. Uzmimo, primjerice, jedan od njih – isporuke vojne tehnike za Ukrajinu. U hrvatskim medijima se redovno piše o vojnoj pomoći Ukrajini. Početkom 2025. godine mediji su javljali o 12 paketa vojno-tehničke pomoći, dok krajem listopada ove godine potpredsjednik vlade, ministar obrane g. Ivan Anušić tijekom posjeta Kijevu najavio je 15. paket vojne pomoći za Ukrajinu. Pretpostavljamo da ruski novinari čitaju iste novine kao što svi mi zajedno.
Drugi primjer se tiče poslovanja veleposlanstava dviju zemalja. Imamo u vidu protjerivanje ruskih diplomata i članova administrativno-tehničkog osoblja Veleposlanstva Rusije u Hrvatskoj od ukupno 24 osoba u travnju 2022. godine. Ističemo da se ovo desilo bukvalno uoči 30. obljetnice uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije zemlje. Posebno naglašavamo da je u ovom pitanju Vlada Hrvatske otišla mnogo dalje od mnogih od svojih europskih susjeda. U nizu zemalja Europe temeljno ljudstvo veleposlanstava ostalo je netaknuto, i dalje rade ruski centrovi za nauku i kulturu, održavaju se kulturna i humanitarna događanja – izložbe, koncerti i tako dalje. U Hrvatskoj toga više nema. Teško je nazvati ovakve poteze kao prijateljske. A nije teško doći do odgovarajućih zaključaka – činjenice govore same za sebe”, navodi se u odgovoru kojeg potpisuje Dmitry Karapotkin, drugi tajnik Veleposlanstva Rusije.
Odnosi Hrvatske i Rusije
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je osude čitavog svijeta, među ostalim i Hrvatske. Hrvatska je podržala Europsku uniju, čija je članica, kao i Sjevernoatlanski savez (NATO) u njihovoj promjeni pristupa prema službenoj Moskvi otkad je počela invazija. Hrvatska je tako u travnju 2022. godine protjerala 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja, dok je Moskva na to odgovorila tako što su protjerali o pet diplomata iz hrvatskog veleposlanstva u Moskvi.
Vlada Republike Hrvatske od početka ruske agresije podržava i pomaže Ukrajini, a dosad joj je donirala 14 paketa vojne pomoći vrijednih 214 milijuna eura.
It is crucial to continue providing comprehensive assistance to #Ukraine and to maintain strong sanctions on Russia, which has once again demonstrated that it does not seek peace or an end to its aggression.
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) November 19, 2025
Podsjećamo, nakon nedavnog raketnog napada Rusije u kojem je poginulo najmanje 25 ljudi hrvatska Vlada je rekla da je potrebno održavati snažne sankcije Rusiji. “Ključno je nastaviti pružati sveobuhvatnu pomoć Ukrajini i održavati snažne sankcije Rusiji, koja iznova pokazuje da ne želi mir ni kraj agresije”, napisala je hrvatska Vlada na platformi X (nekadašnjem Twitteru).
