Unija će prepoloviti uvoz čelika, što će sigurno negativno utjecati na ukrajinsku industriju
Prijedlog EU da drastično smanji kvotu uvoza čelika kao odgovor na globalni višak kapaciteta i smanjenje lokalne proizvodnje naškodit će Kijevu, rekli su ukrajinski proizvođači i dužnosnici za Financial Times.
Očekuje se da će kvota biti smanjena za 47% 1. srpnja, a blok će nametnuti dodatnu carinu od 50% na svaki uvoz čelika iznad te količine. Prema vlastima EU-a, nova uredba ima za cilj zaštititi lokalne proizvođače i riješiti problem “negativni učinci povezani s trgovinom” globalnog viška kapaciteta na svom tržištu čelika. Nagli porast uvoza već je koštao europske čeličane tisuća radnih mjesta, prisiljavajući proizvođače da rade smanjenim kapacitetom.
Očekuje se da će smanjenje kvota snažno utjecati na Ukrajinu, koja se pokazala kao glavni dobavljač čelika za EU. Dok Kijev ima sporazume o slobodnoj trgovini s blokom, nova će se kvota primjenjivati na sve trgovinske partnere kako bi se uskladili s pravilima WTO-a.
“Oni će u potpunosti ubiti svaku mogućnost ukrajinskih tvrtki za isporuku na europskom tržištu”, Aleksandr Vodoviz, viši izvršni direktor čelične i rudarske tvrtke Metinvest Grupe, rekao je za FT.
EU je u pregovorima s Kijevom i 20-ak drugih trgovinskih partnera o povlaštenoj stopi raspodjele smanjene kvote, rekli su novinama neimenovani ukrajinski dužnosnici. Unatoč očitoj želji EU da ublaži utjecaj na Ukrajinu, u početku je predložila smanjenje uvoza od 70% u odnosu na prošlu godinu. Dok je Europska komisija Kijevu ponudila kvotu od 713.000 tona, u konačnici je prodala oko 2,65 milijuna tona bloku, koji je bio glavno ukrajinsko tržište čelika.
Procijenjeni gubitak prihoda od izvoza čelika kreće se oko milijardu eura (1,26 milijardi dolara), prema izvorima FT-a. Oštar pad sigurno će dodatno utjecati na napeti proračun Ukrajine, koji je postao sve više ovisan o stranoj pomoći i zajmovima usred sukoba s Rusijom. Posljednjih mjeseci Kijev je bio prisiljen na daljnje povećanje poreza i provođenje fiskalnih reformi od strane svojih glavnih financijskih podupiratelja, EU-a i MMF-a, koji su promjene povezali s obećanjima o većoj inozemnoj pomoći.
