Demokrati su preuzeli većinu i u američkom Senatu i u Zastupničkom domu, što predstavlja snažan izraz nepovjerenja republikancima i političkom programu Donalda Trumpa. Mediji su, masovno, preuzimanje opisali kao ‘plavi tsunami’ (zbog boje Demokratske stranke). S demokratskom većinom u oba doma Kongresa, posljednje dvije godine Trumpova predsjedničkog mandata bit će znatno drukčije od njegove prve dvije godine na vlasti. Iduće dvije godine će biti obilježene političkim sukobom, kongresnim istragama, zastojima u politici i pokušajima ograničavanja Trumpove politike. No što demokrati zapravo mogu učiniti zahvaljujući većini u oba doma Kongresa?
Što demokrati mogu učiniti s većinom u Zastupničkom domu?
Nakon niza pobjeda u izbornim jedinicama diljem zemlje koje su dosad bile uporišta republikanaca, demokrati su prešli prag od 218 zastupničkih mjesta, potreban za osvajanje većine. Hakeem Jeffries tako je na putu da postane čelnik većine u ovom domu, dok će republikanci izgubiti mogućnost donošenja zakona u Zastupničkom domu bez potpore demokrata.
Demokratska većina može pokrenuti istrage o radu administracije, zahtijevati dostavu dokumenata i saslušanja svjedoka te izložiti visoke dužnosnike dugotrajnom i intenzivnom nadzoru Kongresa. Sve te istrage mogu (i hoće) biti snažno medijski praćene. Trump nema podršku velikog broja američkih najvećih medija za što je djelomično i sam odgovoran (vrijeđanje novinara, uzimanje akreditacija…).
Također, demokrati bi se mogli naći pod pritiskom vlastitih birača i političkih pristaša da po treći put pokrenu postupak opoziva Trumpa. Takav postupak kreće iz ovog tijela.
Što demokrati mogu učiniti s većinom u Senatu?
Senat potvrđuje imenovanja članova predsjedničke administracije, ministara, veleposlanika i saveznih sudaca, uključujući i kandidate za Vrhovni sud. Posebno je važan Vrhovni sud. Ako se tijekom posljednje dvije godine njegova mandata oslobodi mjesto nekog od konzervativnih sudaca, demokratski Senat mogao bi blokirati imenovanje Trumpova kandidata. To bi moglo utjecati na sastav Vrhovnog suda i dugoročno na američku pravnu politiku jer ti sudci imaju doživotan mandat.
Demokratska većina mogla bi blokirati ili odgoditi brojna Trumpova imenovanja te natjerati Bijelu kuću na pregovore o zakonskim prijedlozima. Senat sudjeluje u donošenju saveznih zakona. Da bi neki prijedlog postao zakon, mora proći oba doma Kongresa- Zastupnički dom i Senat. te biti upućen predsjedniku na potpis.
Ako demokrati imaju većinu u Senatu, mogu odbiti podržati Trumpove zakonske prijedloge. Primjerice, ako Trump želi progurati zakon o migracijama ili energetici, demokrati mogu uvjetovati podršku nekim ustupokom Trump na nekom drugom području. Trump tada mora pregovarati s demokratima ako želi osigurati potrebnu potporu.
Trump i dalje ima značajne ovlasti kojima može zaobići Kongres, ponajprije putem predsjedničkih izvršnih uredbi (do sada se snažno slanjao na ovaj mehanizam), proglašavanja izvanrednog stanja i korištenja ovlasti vrhovnog zapovjednika američke vojske. Trump je do sada demonstrirao veliku fleksibinost oko tumačenja što su to izvanredna stanja ili koje su teme od sigurnosnoig interesa države, a sve kako bi imao veće ovlasti i brže reagirao.
Trump tako može samostalno upravljati izvršnom vlašću i određivati kako će se provoditi postojeći zakoni, ali ne može sam stvarati nove zakone, mijenjati zakone koje je donio Kongres ili trošiti javni novac protivno namjeni koju je Kongres odredio.
Trumpov veto
Trump je danas na društvenoj mreži Truth Social objavio fotografiju svoje prepoznatljive crvene kape s natpisom “VETO”. U razgovoru za Fox News dodatno je poručio da će stavljati veto na, kako ih je nazvao, “sulude” demokratske zakonske prijedloge.
Iako zakon može proči oba američka doma, Trump može uložiti veto i odbiti ga potpisati. Trump je objasnio da očekuje kako će nekoliko mjeseci stavljati veto na demokratske zakonske prijedloge, nakon čega će demokrati, prema njegovu očekivanju, doći pregovarati s njim. Blokiranja s obje strane mogla bi dovesti američku politiku u priličan zastoj.
Demokrati bi mogli pokušati vratiti dio sredstava za Medicaid, povećati subvencije za zdravstveno osiguranje i smanjiti troškove lijekova i zdravstvenih usluga, čime bi nastojali ublažiti posljedice Trumpovih zdravstvenih politika. U vanjskoj politici mogli bi pokušati ograničiti američko sudjelovanje u ratu s Iranom putem financijskih ograničenja, kongresnih istraga i zakonskih mjera, no predsjednik bi i dalje zadržao znatne vojne ovlasti. Kada je riječ o obrani, demokrati bi mogli uskratiti ili uvjetovati dodatna sredstva za Trumpove skupe vojne projekte, uključujući proturaketni štit Golden Dome, te zahtijevati stroži nadzor nad trošenjem obrambenog proračuna, piše u analizi Brookings Institute.
Što bi demokrati mogli istraživati?
Politički novinar Joseph Gedeon izdvojio je za The Guardian najvažnije istrage koje bi demokrati mogli pokrenuti. Među njima su:
Obiteljski poslovi i poslovni interesi: Robert Garcia, vodeći demokrat u Odboru za nadzor Zastupničkog doma, korupciju povezanu s Trumpovom obitelji postavio je na prvo mjesto svojih prioriteta. Zastupnik Jamie Raskin zatražio je, pak, informacije o poslovnim aktivnostima Trumpova zeta Jareda Kushnera i sina Donalda Trumpa Jr.-a.
Epstein i elektronička pošta: Zahvaljujući zajedničkom djelovanju zastupnika Roa Khane i Thomasa Massieja, Ministarstvo pravosuđa prošle je godine bilo prisiljeno objaviti milijune dokumenata povezanih s Jeffreyjem Epsteinom.
Međutim, Ministarstvo pravosuđa odmah je probilo zakonski propisan rok za objavu dokumentacije. Potom je objavilo samo oko 3,5 milijuna stranica od ukupno šest milijuna dokumenata kojima je raspolagalo, uz obrazloženje da je preostali materijal ocijenjen kao duplikat.
Usto su pripadnici obiju stranaka izrazili nezadovoljstvo opsežnim zacrnjivanjem dijelova dokumentacije, kao i očito slučajnim otkrivanjem imena žrtava u pojedinim dokumentima. Ministarstvo pravosuđa sada se suočava i s tužbom novinarke Katie Phang zbog niza tih propusta.
Čak i u vrijeme kada su republikanci imali većinu u Kongresu, Odbor za nadzor Zastupničkog doma, kojim predsjeda republikanac James Comer, bio je jedno od rijetkih mjesta na kojima je postojala suradnja između dviju stranaka. Članovi odbora s obje političke strane redovito su, premda ne uvijek, zajednički izdavali sudske pozive svjedocima i pokretali postupke zbog nepoštovanja Kongresa protiv onih koji se nisu odazivali na njihove zahtjeve. Očekuje se da će se takva praksa nastaviti i u novom sazivu Kongresa, sada pod demokratskom većinom.
Pentagon i rat: Jason Crow, zastupnik iz Colorada koji je član odbora za oružane snage i obavještajna pitanja te supredsjedatelj zastupničke skupine za borbu protiv korupcije, najavio je da će istrage započeti u Pentagonu. Pritom se poziva na izvješća prema kojima je novac namijenjen obrani usmjeravan prema tvrtkama povezanima s Trumpovom obitelji.
Postupak opoziva: Jeffries je izjavio da demokrati ovoga puta nisu unaprijed isključili mogućnost pokretanja postupka opoziva Trumpa. S druge strane, aktualni republikanski čelnik većine u Zastupničkom domu Steve Scalise predviđa da će demokrati takav pokušaj pokrenuti već “prvog dana”.
Opoziv Trumpa?
Zastupnički dom izglasava članke opoziva običnom većinom glasova. Time se predsjednik formalno opoziva (impeached), ali još nije smijenjen. Senat tada provodi suđenje i odlučuje o njegovoj krivnji. Za osudu i smjenu predsjednika potrebna je dvotrećinska većina prisutnih senatora. No, demokrati nemaju takvu većinu.
Demokrati imaju 54 mjesta, a republikanci 44 mjesta u Senatu. Preostala dva mjesta pripadaju nezavisnim senatorima. Demokrati imaju običnu većinu, ali nemaju 60 glasova koji su u pravilu potrebni za prekid proceduralne blokade zakonskih prijedloga, niti dvotrećinsku većinu (67 glasova) za nadjačavanje predsjedničkog veta ili osudu u postupku opoziva, piše danas Fox News.
Nijedan američki predsjednik dosad nije smijenjen s dužnosti putem postupka opoziva. Američki predsjednici Andrew Johnson (1868.), Bill Clinton (1998.) i Donald Trump (2019. i 2021.) formalno su opozvani, ali ih je Senat u svim slučajevima oslobodio optužbi. Richard Nixon 1974. suočio se s postupkom opoziva zbog afere Watergate, ali je podnio ostavku prije glasovanja. Uz sve demokratske, 13 republikanskih senatora bi trebalo glasovati za opoziv Trumpa u ovom sastavu da bi opoziv bio dovršen.
Što su demokrati učinili kada su posljednji put preuzeli većinu u Zastupničkom domu?
Godine 2018., na polovici Trumpova prvog predsjedničkog mandata, demokrati su u velikom valu izborne potpore preuzeli većinu u Zastupničkom domu. Odbori Zastupničkog doma ubrzo su pokrenuli desetke istraga o Trumpovu poslovanju, njegovu postupanju u vezi s istragama o ruskom utjecaju te mogućim sukobima interesa.
Nešto više od godinu dana nakon izbora za Kongres 2018., nakon višemjesečnih poziva ljevice na pokretanje postupka opoziva, Zastupnički dom izglasao je Trumpov opoziv, uglavnom po stranačkoj liniji.
Demokrati su optužili Trumpa da je pokušao namjestiti ishod predstojećih predsjedničkih izbora tako što je vršio pritisak na Ukrajinu da kompromitirajućim informacijama našteti Joeu Bidenu, a potom pokušao spriječiti kongresni nadzor nad tim slučajem.
Trump je poslije oslobođen optužbi u oba slučaja opoziva, i to u Senatu u kojem su većinu imali republikanci. Godine 2021. Trump je ponovno opozvan, drugi put, zbog poticanja napada na američki Kongres 6. siječnja. I u tom je slučaju oslobođen optužbi u Senatu.
Glavni iranski pregovarač kaže da su Amerikanci glasovima poručili ‘NE ratu’
